Na Starom je pazaru svak uza se nosio i svoj nadimak ili prizivak, s kojima se većina ponosila
O šibenskim je nadimcima, njihovu porijeklu i
tehnikama izmišljanja sve rečeno u „Šibenskom teštamentu“ (knjizi) i na
„Šibenskom brevijaru“ (internetskom blogu), ali nigdje nitko još nije istražio
zašto u 21. stoljeću novih nadimaka (i) u Šibeniku je sve manje, kao da
današnje individue nemaju svojih posebnosti. Prije internetske ere, ljudi su se
sa najvećim guštom i uz krajnje rizike rugali jedni drugima, a danas kao da su
se štufali ruganja, pa nadimke moraju sami sebi izmišljati, neovisno o
vlastitim posebnostima i manama, da bi se drugima predstavljali na internetu.
Zlatno doba nadivanja nadimaka i u Šibeniku je bilo u
18., 19. i prvoj polovini 20. stoljeća, nakon što su i najzaostaliji dobili
svoja prezimena. Jer, pokazala je to praksa, ljudima, da bi se doista
razlikovali jedni od drugih, nisu dovoljni ime i prezime, nego im treba i
jedinstven i neponovljiv nadimak (ono što je danas OIB). Ali, onda su se jedno
vrijeme i nadimci počeli nasljeđivati, pa se ukazala potreba da se jednoj,
popularnoj i jedinstvenoj osobi, dade složeni nadimak, koji neće biti za
nasljeđivanje. Iz prebogate šibenske nadimačke dote, za ovu internetsku zgodu,
izdvajam 28 najpopularnijih šibenskih složenih nadimaka, posloženih u sedam
poetskih kitica, sa bisernih 28 stihova, da se vidi koliko smo nekad bili
duhovitiji i bliskiji nego danas.
NADIMAČKA SERENADA
Kvatročinka,
Parapeško,
Zorobabelo
i Majko dira.
Pušmačka,
Đigibau,
Begemišalo
i Vratija se Šime.
Palikuća,
Kagazzogatuli,
Vasizdas
i Gudbaj.
Matija Rvacka,
Papala pirinča,
Šemprešola
i Barba Kali.
Cik-a-cik,
Crna kutija,
Frli-frli
i Čuj-čuj.
Dela Mate,
Dela Ivin,
Krčiti-kopati
i Miš beli sreću deli.
Šjor Joso ubija patku,
Šjora Milka po jaja,
Mamamija-Tatapija
i Use-nase-i-podase.
