srijeda, 25. listopada 2017.

IN MEMORIAM: Petar Krešimir IV Šibeniku je na Božić 1066. dao ime, a zadarskim benediktinkama atraktivnu parcelu, da bi je one, 951 godinu poslije, pretvarale u Las Vegas



VIJEST DANA (za Šibenik, Zadar i za svekoliku domoljubnu javnost širom Hrvatske) glasi: Predstavnici jednog američkog investicijskog fonda (tajna su sve njegove  reference) dogovorili su sa zadarskim benediktinkama Samostana sv. Marije u Zadru investiciju u izgradnju luksuznog turističkog kompleksa na području Petrčana. Prema neslužbenim informacijama, kako saznaje Slobodna Dalmacija, riječ je o hotelskom brendu "Infinity Resort", koji bi na 20 hektara atraktivnog zemljišta trebao graditi turistički kompleks u kategoriji pet zvjezdica s oko tisuću kreveta. Samostan sv. Marije nije investitor, nego davatelj tog prostora strancima u višegodišnji zakup, pa će konkretnu namjenu i sadržaje na tih 20 hektara odrediti budući investitor. Tako se u ovom trenutku ne može ni ugrubo govoriti o visini investicija i razdiobi koristi. To velebno zemljište na području Petrčana zadarskim je benediktinkama – prisjetimo se - poklonio hrvatski kralj Petar Krešimir IV, darovnicom iz 1066. godine, objelodanjenom u Šibeniku, na Božić 1066., kada je tim činom ime Šibenika, iako na latinskom, prvi put spomenuto u povijesti. Razlog za tako izdašan Krešimirov poklon neki povjesničari vide u opatici Čiki, jednoj od utemeljiteljica zadarskog samostana, koja je navodno bila Krešimirova sestra. Zemljište je tijekom nacionalizacije iz 1948. koludricama bilo oduzeto, ali im je vraćeno 2006. godine, ukupno oko 600 hektara. Na manjem dijelu tog zemljišta već je izgrađen turistički kompleks "Falkensteinera" u Punta Skali, jedan dio koludrice su dale u zakup za danas poznate Kraljevske vinograde, a najveći dio atraktivnog zemljišta stoji još uvijek neiskorišten, prekriven makijom i borovom šumom uz jednu od najljepših pješčanih plaža u zadarskoj okolici, popularnoj među gay populacijom. Na najvećem dijelu vraćenog zemljišta, površine od oko 160 hektara, Prostornim planom grada Zadra predviđena je izgradnja turističkog naselja u kategoriji pet zvjezdica sa 2000 kreveta, uključujući izgradnju hotela, vila s bazenima, dva golf-igrališta, akvaparka, aerodroma za zrakoplove do 30 putnika, nogometni kamp, duhovni centar i brojne druge sadržaje. Početni dogovor misterioznog američkog fonda s benediktinkama odnosi se na "svega" 20 hektara. Jesu li američki investitori razgovarali i o ostalom dijelu turističkog biznisa, odnosno jesu li u zakup uzeli svih 160 hektara s prijenosom prava građenja na 99 godina, novinari Slobodne Dalmacije nisu uspjeli doznati ni u Samostanu sv. Marije, jer je poglavarica samostana, časna majka Anastazija Čizmin, bila – razumljivo - odsutna.

IME ŠIBENIKA: Prvi spomen imena Šibenik je u latinskom obliku, iz Krešimirove darovnice, izdane na Božić 1066. godine: (in) Sibiniquo (nominativ: Sibinicum). Dr. Miroslav Kravar u svojoj studiji "O imenu grada Šibenika", koja je objavljena u Spomen zborniku o 900. godišnjici prvog spomena imena Šibenik (1066.-1966.), podsjeća da je "od dolaska Hrvata na Jadran u prvoj polovini 7. stoljeća, pa do prvog spomena Šibenika iz 1066., prošlo više od 400 godina, za vrijeme kojih se o njemu , kao ni o njegovu imenu, ne može ništa sa sigurnošću tvrditi". A zatim je – od 1066. - moralo proći još 300 godina, da bi se u prvoj polovini 14. stoljeća prvi put pojavilo njegovo ime u hrvatskom obliku: Šibenik. Tako je bilo zapisano u glagoljskoj zbirci Grgura, sina Martina Borislavića, iz Gorica u Modrušu iz 1375. (Glagoljicu u Šibenik nisu donijeli benediktinci, nego je najvjerojatnije stigla z Bribira, gdje je Lujo Marun našao najstarije glagoljske zapise iz bribirske župe. Glagoljaši djeluju do 15. stoljeća i u Donjem Polju, Krapnju, Grebaštici, Srimi, Rakitnici, Prvić Luci i na Konjevratima. Kad je 1412. Venecija osvojila Šibenik, u gradu je zavladala latinica, a glagoljica nestala i iz šire okolice.)

PRVI SPOMEN IMENA ŠIBENIK - IDENTITETSKI IZVOR: Zapisan je u ispravi (povelji-darovnici), kojom hrvatski kralj Petar Krešimir IV daruje kraljevsku slobodu benediktinskom samostanu svete Marije u Zadru, na Božić 1066. godine. U prijevodu taj tekst glasi:



"Godine utjelovljenja gospodina našega Isusa Krista 1066., za vladanja Dukasa u Konstantinopolu, ja - Krešimir, kralj Hrvatske i Dalmacije, sin Stjepana kralja, dopuštenjem Lovre, splitskog nadbiskupa, i svih biskupa našeg kraljevstva, i sigurnošću našeg vojvode Stjepana i ostalih velikaša Hrvatske, dajem kraljevsku slobodu zadarskom samostanu svete Marije, koji je sagradila moja sestra Čika, tako da, ako se neki drznik bude htio u nečem spomenutom samostanu suprotstaviti ili silom nešto bude oteo, neka četverostruko vrati crkvi, a sve njegovo neka potpadne pod kraljevsko pravo. Na dan rođenja Gospodnjega, u Šibeniku (IN SIBINIQU0), pred svima, ova isprava spomenutoj opatici Čiki bi dana."



Taj kraljevski dokument pisan je beneventanom, srednjevjekovnom latinicom. To pismo nosi ime prema gradu Beneventu u južnoj Italiji, u kojem se (u skriptoriju benediktinskog samostana u Montecassinu) oblikovalo u drugoj polovini 8. stoljeća, da bi se već na prijelazu u 9. stoljeće širilo i Dalmacijom. Inače, Benevento se sve do 275. prije Krista, dok Rimljani tamo nisu pobijedili epirskog kralja Pira (318. - 272. prije Krista), te tu uspostavili svoju koloniju, zvao Malevento. Pir je u povijest najdublje ušao izjavom, nakon što je uz velike gubitke pobijedio Rimljane 281. kraj Tarenta, da "još jedna takva pobjeda i propali smo".



KREŠIMROVA ZAGONETKA PRED BOŽIĆ 2017. GODINE: Dakle, 951 godinu poslije nego što je hrvatski kralj Petar Krešimir IV svojim pečatom poklonio jednu atraktivnu mega-parcelu tada skromnim, samozatajnim i vrijednim zadarskim benediktinkama (pa usput uveo i ime Šibenika u povijest), otvoreno je pitanje: tko treba bučnije slaviti taj 25. prosinca 1066. godine – vizionarski duh domoljubnog i kršćanskog Petra Krešimira IV, zadarske benediktinke, današnji potomci tada usput spomenutog grada Šibenika ili misteriozni američki fond, kao jedan u nizu sličnih što već 20-ak godina sustavno preuzimaju najatraktivnije hrvatske prostorne, ekonomske, financijske i tržišne potencijale (banke, telekomunikacije, farmaciju, vojnu  industriju, duhan, aluminij, hranu, turizam, promet, trgovački potencijal, medije, informatiku, estradu itd.).

P.S. Za dublji uvid u moje višegodišnje istraživanje šibenske prošlosti, sadašnjosti i budućnosti posjetite web-adrese: ŠIBENSKI BREVIJAR (sibenskibrevijar.blogspot.com) i ŠIBENSKIBREVIJAR2 (sibenskibrevijar2.blogspot.com), kao i malu internetsku knjižaru: KNJIŽARA JAKOVLJEVIĆ ŠIBENIK (knjizarajakovljevicsibenik.blogspot.com). Tamo se nalaze i sve obavijesti o cijenama mojeg petoknjižja (Veliki rječnik šibenskih riči, Šibenski teštamenat, Šibenska filozofija, Šibenska likaruša i Europski Šibenik), kao i o najnovijim popustima u Mjesecu knjige.