VIJEST
DANA (za Šibenik, Zadar i za svekoliku domoljubnu javnost širom Hrvatske)
glasi: Predstavnici jednog
američkog investicijskog fonda (tajna su sve njegove reference) dogovorili su sa zadarskim
benediktinkama Samostana sv. Marije u Zadru investiciju u izgradnju luksuznog
turističkog kompleksa na području Petrčana. Prema neslužbenim informacijama, kako
saznaje Slobodna Dalmacija, riječ je o hotelskom brendu "Infinity
Resort", koji bi na 20 hektara atraktivnog zemljišta trebao graditi
turistički kompleks u kategoriji pet zvjezdica s oko tisuću kreveta. Samostan sv. Marije nije investitor, nego davatelj tog
prostora strancima u višegodišnji zakup, pa će konkretnu namjenu i sadržaje na
tih 20 hektara odrediti budući investitor. Tako se u ovom trenutku ne može ni
ugrubo govoriti o visini investicija i razdiobi koristi. To velebno zemljište na
području Petrčana zadarskim je benediktinkama – prisjetimo se - poklonio hrvatski
kralj Petar Krešimir IV, darovnicom iz 1066. godine, objelodanjenom u Šibeniku,
na Božić 1066., kada je tim činom ime Šibenika, iako na latinskom, prvi put
spomenuto u povijesti. Razlog za tako izdašan Krešimirov poklon neki
povjesničari vide u opatici Čiki, jednoj od utemeljiteljica zadarskog
samostana, koja je navodno bila Krešimirova sestra. Zemljište je tijekom
nacionalizacije iz 1948. koludricama bilo oduzeto, ali im je vraćeno 2006.
godine, ukupno oko 600 hektara. Na manjem dijelu tog zemljišta već je izgrađen
turistički kompleks "Falkensteinera" u Punta Skali, jedan dio
koludrice su dale u zakup za danas poznate Kraljevske vinograde, a najveći dio
atraktivnog zemljišta stoji još uvijek neiskorišten, prekriven makijom i
borovom šumom uz jednu od najljepših pješčanih plaža u zadarskoj okolici,
popularnoj među gay populacijom. Na najvećem dijelu vraćenog zemljišta,
površine od oko 160 hektara, Prostornim planom grada Zadra predviđena je
izgradnja turističkog naselja u kategoriji pet zvjezdica sa 2000 kreveta,
uključujući izgradnju hotela, vila s bazenima, dva golf-igrališta, akvaparka,
aerodroma za zrakoplove do 30 putnika, nogometni kamp, duhovni centar i brojne
druge sadržaje. Početni dogovor misterioznog američkog fonda s benediktinkama
odnosi se na "svega" 20 hektara. Jesu li američki investitori
razgovarali i o ostalom dijelu turističkog biznisa, odnosno jesu li u zakup
uzeli svih 160 hektara s prijenosom prava građenja na 99 godina, novinari
Slobodne Dalmacije nisu uspjeli doznati ni u Samostanu sv. Marije, jer je
poglavarica samostana, časna majka Anastazija Čizmin, bila – razumljivo - odsutna.
IME
ŠIBENIKA: Prvi spomen imena Šibenik je u latinskom obliku, iz Krešimirove
darovnice, izdane na Božić 1066. godine: (in) Sibiniquo (nominativ: Sibinicum).
Dr. Miroslav Kravar u svojoj studiji "O imenu grada Šibenika", koja
je objavljena u Spomen zborniku o 900. godišnjici prvog spomena imena Šibenik
(1066.-1966.), podsjeća da je "od dolaska Hrvata na Jadran u prvoj
polovini 7. stoljeća, pa do prvog spomena Šibenika iz 1066., prošlo više od 400
godina, za vrijeme kojih se o njemu , kao ni o njegovu imenu, ne može ništa sa
sigurnošću tvrditi". A zatim je – od 1066. - moralo proći još 300 godina,
da bi se u prvoj polovini 14. stoljeća prvi put pojavilo njegovo ime u
hrvatskom obliku: Šibenik. Tako je bilo zapisano u glagoljskoj zbirci Grgura,
sina Martina Borislavića, iz Gorica u Modrušu iz 1375. (Glagoljicu u Šibenik
nisu donijeli benediktinci, nego je najvjerojatnije stigla z Bribira, gdje je
Lujo Marun našao najstarije glagoljske zapise iz bribirske župe. Glagoljaši
djeluju do 15. stoljeća i u Donjem Polju, Krapnju, Grebaštici, Srimi,
Rakitnici, Prvić Luci i na Konjevratima. Kad je 1412. Venecija osvojila
Šibenik, u gradu je zavladala latinica, a glagoljica nestala i iz šire
okolice.)
PRVI SPOMEN IMENA ŠIBENIK - IDENTITETSKI IZVOR: Zapisan je u ispravi
(povelji-darovnici), kojom hrvatski kralj Petar Krešimir IV daruje kraljevsku
slobodu benediktinskom samostanu svete Marije u Zadru, na Božić 1066. godine. U
prijevodu taj tekst glasi:
"Godine utjelovljenja gospodina našega Isusa Krista 1066., za vladanja
Dukasa u Konstantinopolu, ja - Krešimir, kralj Hrvatske i Dalmacije, sin
Stjepana kralja, dopuštenjem Lovre, splitskog nadbiskupa, i svih biskupa našeg
kraljevstva, i sigurnošću našeg vojvode Stjepana i ostalih velikaša Hrvatske,
dajem kraljevsku slobodu zadarskom samostanu svete Marije, koji je sagradila
moja sestra Čika, tako da, ako se neki drznik bude htio u nečem spomenutom
samostanu suprotstaviti ili silom nešto bude oteo, neka četverostruko vrati
crkvi, a sve njegovo neka potpadne pod kraljevsko pravo. Na dan rođenja
Gospodnjega, u Šibeniku (IN SIBINIQU0), pred svima, ova isprava spomenutoj
opatici Čiki bi dana."
Taj kraljevski dokument pisan je beneventanom, srednjevjekovnom latinicom.
To pismo nosi ime prema gradu Beneventu u južnoj Italiji, u kojem se (u
skriptoriju benediktinskog samostana u Montecassinu) oblikovalo u drugoj
polovini 8. stoljeća, da bi se već na prijelazu u 9. stoljeće širilo i
Dalmacijom. Inače, Benevento se sve do 275. prije Krista, dok Rimljani tamo
nisu pobijedili epirskog kralja Pira (318. - 272. prije Krista), te tu
uspostavili svoju koloniju, zvao Malevento. Pir je u povijest najdublje ušao
izjavom, nakon što je uz velike gubitke pobijedio Rimljane 281. kraj Tarenta,
da "još jedna takva pobjeda i propali smo".
KREŠIMROVA ZAGONETKA PRED BOŽIĆ 2017. GODINE: Dakle, 951 godinu poslije nego što je hrvatski kralj Petar Krešimir IV svojim pečatom
poklonio jednu atraktivnu mega-parcelu tada skromnim, samozatajnim i vrijednim
zadarskim benediktinkama (pa usput uveo i ime Šibenika u povijest), otvoreno je
pitanje: tko treba bučnije slaviti taj 25. prosinca 1066. godine – vizionarski duh
domoljubnog i kršćanskog Petra Krešimira IV, zadarske benediktinke, današnji potomci
tada usput spomenutog grada Šibenika ili misteriozni američki fond, kao jedan u
nizu sličnih što već 20-ak godina sustavno preuzimaju najatraktivnije hrvatske
prostorne, ekonomske, financijske i tržišne potencijale (banke, telekomunikacije,
farmaciju, vojnu industriju, duhan,
aluminij, hranu, turizam, promet, trgovački potencijal, medije, informatiku,
estradu itd.).
P.S. Za dublji uvid u moje višegodišnje istraživanje šibenske
prošlosti, sadašnjosti i budućnosti posjetite web-adrese: ŠIBENSKI BREVIJAR
(sibenskibrevijar.blogspot.com) i ŠIBENSKIBREVIJAR2
(sibenskibrevijar2.blogspot.com), kao i malu internetsku knjižaru: KNJIŽARA
JAKOVLJEVIĆ ŠIBENIK (knjizarajakovljevicsibenik.blogspot.com). Tamo se nalaze i
sve obavijesti o cijenama mojeg petoknjižja (Veliki rječnik šibenskih riči,
Šibenski teštamenat, Šibenska filozofija, Šibenska likaruša i Europski
Šibenik), kao i o najnovijim popustima u Mjesecu knjige.
