MASONSKA GROBNICA ILI RUGANJE PROLAZNOSTI: Što nam poručuje mrtvačka glava na šibenskom groblju svete Ane

Jedna velebna kamena grobnica (sagrađena davnih 1830-ih na šibenskoj svetoj Ani, lijevo – gledajući od ulaznih skalina - od grobljanske crkvice), na čijoj su svima vidljivoj lijevoj, bočnoj plohi, i kršćanski križ, i mrtvačka glava s priloženim, ukriženim bedrenim kostima, i dan-danas na podjednako duhovit i slojevit način mami prolaznike, da se i sami  još jednom zapitaju: što su, gdje su, idu li ikamo ili im nije suđeno da za života išta spoznaju.

U mračnoj prethistoriji, mrtvačka je glava navodno simbolizirala vječno u pojedinom, tjelesno smrtnom, čovjeku - njegovu dušu. S tim su je značenjem, navodno, koristili i templari, kao i gusari sa raznih strana svijeta. S osloncem na takav pedigre, mrtvačka je glava s pridodanim joj ukriženim kostima ušla i u masonsku simboliku. Danas se mrtvačkom glavom i ukriženim kostima koriste ne samo nebrojene vojničke horde, ulične bande, motorističke ekipe i subkulturne skupine, nego i farmaceutske kompanije, označavajući njima otrove ili kemikalije opasne po život.

Je li u ovom slučaju sa šibenskog gradskog groblja (koje se nalazi uz bok tvrđave vazda borbena svetog Mihovila) riječ o grobnici nekog duhovita šibenskog bogataša iz 19. stoljeća, koji se za oproštaj odlučio narugati i smrti, ili je riječ o posljednjem počivalištu smrtnoga tijela nekog od prvih šibenskih masona, uvjerena u vječni život univerzalne duše, pa i njegove osobne?

P.S. Slojevit prikaz odnosa šibenskih plemića i pučana, kao i težaka, ribara i novovjekih, obrazovanijih sugrađana, prema smrti, prolaznosti i vječnosti nalazi se u mojoj „Šibenskoj filozofiji“, gdje su na duhovit, ciničan, sarkastičan i vedar način protumačene mnoge životne tajne i dešifrirane mnoge, bolne zagonetke.

VELIKO PRAŽNJENJE ŠIBENSKIH OTOKA KROZ SUDBINE 50 NAJBROJNIJIH PREZIMENA: usporedni pregled iseljavanja i preseljavanja izveden iz popisa stanovništva 1948. i 2001.

Zlarinsko mulo u kasnu jesen 2018.

ŠIBENSKI PREZIMENIK – KNJIGA ZA 2019-U: Pišući cjelovitu studiju o šibenskim prezimenima, koja obuhvaća povijesno-demografsku cjelinu na prostoru današnje Šibensko-kninske županije (dakle, ne samo grad Šibenik, nego i njegove otoke, kao i priobalje te kompletno zaleđe), došao sam do slike 50-ak najbrojnijih prezimena sa Zlarina, Prvića, Krapnja, Kaprija, Žirja i Murtera i razmjera njihova iseljavanja i preseljavanja između dva popisa stanovništva, onog iz 1948., i onog iz 2001. (prvog popisa  nakon Drugog svjetskog rata, i prvog nakon Domovinskog rata).

Riječ je o filigranskoj demografskoj studiji, kakvu dosad nikad nitko nije radio, ne samo nakon podjednako radikalnih demografskih promjena u drugoj polovini 17. stoljeća (poslije strašne kuge iz 1649.), nego još ni nakon Domovinskog rata i kasnijeg hrvatskog ulaska u Europsku uniju (1. srpnja 2013.). Ako uspijem za života dovršiti taj svoj zadnji autorski projekt, u sklopu višeknjižja o šibenskom identitetu i njegovoj sudbini (Veliki rječnik šibenskih riči, Šibenski teštamenat, Šibenska filozofija, Šibenska likaruša i Europski Šibenik), zvat će se ŠIBENSKI PREZIMENIK. Planiram da ću ga dovršiti za tiskanje jednog sretnog dana u 2019. godini, a u međuvremenu ovdje, na mojem internetskom ŠIBENSKOM BREVIJARU 2 (sibenskibrevijar2. blogspot.com) i na društvenim mrežama objavljujem fragmente te studije. Tako – uz pomoć svetog interneta – omogućavam odabranom krugu od 300-tinjak najupućenijih Šibenki i Šibenčana – da imaju uvid u Šibenski prezimenik u nastajanju, pa da na vrijeme kažu i svoje sugestije ili dopune. 

***Napomena: Uz svako prezime slijedi usporedba broja osoba s tim prezimenom, a u zagradi i broja obitelji s tim prezimenom, iz spomenuta dva poslijeratna popisa: prvog iz 1948., a drugog iz 2001. Tako za svako od tih prezimena imamo plastičan prikaz smjerova njihova iseljavanja i preseljavanja unutar Hrvatske. U pratećim poglavljima te će informacije biti dopunjene i podacima o intenzitetu i smjerovima iseljavanja izvan Hrvatske, kao i o razlikama u natalitetu i mortalitetu, pa u konačnici i ekonomsko-sociološkom analizom uzroka tih demografskih trendova.

Slavni "Tijat" je i dalje najbolja veza između Šibenika i njegovih otoka (Zlarina i Prvića), ali mu sve žešće konkurira moja barka, sa koje je i snimljen ovaj povijesti prizor u šibenskom akvatoriju.

Acalin

1948. – Zlarin 24 (6)

2001. – Šibenik 5 (2), Nova Mokošica 3 (1), Zlarin 2 (1)

Adum

1948. – Šibenik 14 (4), Zlarin 10 (6), Zadar 8 (2), Zagreb 6 (3)

2001. – Šibenik 4 (1), Split 10 (2), Zagreb 8 (4)

Aleksa

1948. – Šibenik 11 (4), Zlarin 2 (2), Zablaće 41 (9)

2001. – Šibenik 18 (9), Zlarin 1 (1), Brodarica 4 (1), Zagreb 24 (9)

Alfier

1948. – Zlarin 11 (3), Zagreb 1 (1), Opatija 3 (1)

2001. – Šibenik 11 (3), Zlarin 9 (3), Rijeka 1 (1), Zagreb 7 (5)

Alić

1948. – Žirje 72 (13), Šibenik 3 (3)

2001. – Žirje 12 (8), Šibenik 35 (15)

Beban

1948. – Zlarin 38 (10), Šibenik 1 (1), Split 5 (1), Zagreb 4 (1)

2001. – Zlarin 9 (4), Šibenik 11 (5), Split 14 (4), Zagreb 15 (6)

Bilan

1948. – Žirje 36 (9), Vodice 34 (9), Jezera 19 (6), Šibenik 9 (5)

2001. – Vodice 40 (15), Jezera 30 (10), Šibenik 27 (12)

Bilić

1948. – Betina 80 (22), Pakovo Selo 80 (17), Drniš 19 (4), Šibenik 7 (3)

2001. – Betina 72 (29), Pakovo Selo 18 (8), Drniš 40 (15), Šibenik 148 (50)

Bjažić

1948. – Zlarin 11 (3), Šibenik 2 (1), Zagreb 4 (2)

2001. – Zlarin 6 (4), Šibenik 11 (3), Brodarica 4 (1), Zagreb 12 (4)

Božikov

1948. – Murter 63 (14), Šibenik 11 (3), Split 1 (1)

2001. – Murter 43 (20), Šibenik 24 (10), Split 7 (3), Zagreb 9 (4)

Bračanov

1948. – Jezera 67 (12), Šibenik 1 (1), Zagreb 5 (5)

2001. – Jezera 65 (25), Šibenik 11 (3), Zagreb 7 (4)

Cukrov

1948. – Prvić Šepurine 117 (28), Srima 8 (2), Vodice 21 (5), Šibenik 9 (3), Zlarin 18 (3), Split 7 (2), Zagreb 15 (4)

2001. – Prvić Šepurine 41 (13), Srima 29 (9), Vodice 45 (14), Šibenik 42 (15), Zlarin 24 (8), Zadar 13 (5), Rijeka 22 (8), Zagreb 45 (20)

Curavić

1948. – Krapanj 126 (26), Split 4 (1), Rijeka 1 (1)

2001. – Krapanj 19 (8), Brodarica 56 (20), Šibenik 9 (3), Split 18 (7), Zagreb 6 (3)

Garma

1948. – Krapanj 54 (12)

2001. – Krapanj 19 (7), Brodarica 34 (10), Šibenik 7 (2), Split 11 (5), Zagreb 6 (2)

Gović

1948. - Krapanj 235 (44), Žaborić 57 (13), Jadrtovac 45 (7), Šibenik 4 (2)

2001. – Krapanj 21 (9), Žaborić 77 (28), Jadrtovac 32 (10), Brodarica 110 (36), Split 16 (5), Rijeka 34 (13), Zagreb 19 (9)

Gregov

1948. – Zlarin 37 (10), Šibenik 1 (1)

2001. – Zlarin 20 (7), Šibenik 8 (3)

Grguričin

1948. – Žirje 26 (4)

2001. – Žirje 8 (4), Šibenik 30 (10), Cres 3 (1)

Jakovčev

1948. - Betina 61 (15), Šibenik 4 (1), Zadar 6 (2)

2001. – Betina 56 (20), Šibenik 8 (4), Zadar 7 (2), Split 5 (2), Zagreb 3 (1)

Ježina

1948. – Murter 96 (25), Šibenik 2 (2), Zagreb 1 (1)

2001. – Murter 112 (41), Šibenik 7 (3), Zadar 14 (8), Zagreb 11 (5)

Juraga

1948. – Murter 269 (68), Šibenik 2 (2)

2001. – Murter 146 (62), Šibenik 20 (7), Zadar 29 (10), Split 12 (4), Rijeka 17 (6), Zagreb 26 (14)

Juran

1948. – Murter 73 (19), Zadar 5 (1)

2001. – Murter 44 (17), Zadar 20 (8), Zagreb 48 (27)

Kale

1948. – Žirje 50 (10), Šibenik 16 (3), Zagreb 18 (11)

2001. – Žirje 9 (7), Šibenik 34 (14), Zagreb 37 (12)

Kapov

1948. – Betina 60 (16)

2001. – Betina 30 (10), Šibenik 4 (3)

Klarin

1948. – Jezera 164 (29), Šibenik 1 (1)

2001. – Jezera 152 (55), Šibenik 14 (6)

Kovačev

1948. – Murter 74 (17), Jezera 29 (7)

2001. – Murter 69 (24), Jezera 27 (11), Šibenik 13 (5)

Kožulić

1948. – Murter 23 (5), Šibenik 1 (1)

2001. – Murter 15 (6), Šibenik 5 (1), Zadar 2 (1)

Kursar

1948. – Prvić Šepurine 108 (22), Tribunj 41 (7), Raslina 27 (4), Zlarin 11 (3), Srima 8 (2), Šibenik 4 (3)

2001. Prvić Šepurine 20 (10), Tribunj 30 (11), Raslina 35 (11), Srima 23 (8), Šibenik 38 (16), Split 16 (7), Osijek 13 (4), Zagreb 38 (17)

Lapov

1948. – Jezera 97 (14), Šibenik 2 (2), Split 7 (2)

2001. – Jezera 82 (28), Šibenik 10 (4), Split 6 (3), Zagreb 9 (3)

Lučev

1948. – Prvić Luka 85 (32), Šibenik 24 (7), Zagreb 17 (7)

2001. – Prvić Luka 21 (11), Prvić Šepurine 4 (2), Šibenik 69 (28), Zlarin 8 (4), Split 27 (9), Rijeka 6 (3), Zagreb 38 (17)

Magazin

1948. – Betina 63 (18), Šibenik 2 (1), Zagreb 3 (1)

2001. – Betina 31 (12), Šibenik 19 (6), Mali Lošinj 29 (10), Zagreb 16 (8)

Maglica

1948. – Zlarin 15 (5), Šibenik 2 (1) i u nekoliko mjesta u Istri

2001. – nijedan i u Zlarinu i u Šibeniku, Zagreb 22 (8)

Markov

1948. – Murter 153 (38), Betina 11 (3), Šibenik 1 (1) plus nekoliko u Kaštelima i u Podravini

2001. – Murter 101 (43), Šibenik 9 (3), Split 27 (11), Zadar 83 (37), Rijeka 21 (10), Zagreb 83 (37)

Mrvica

1948. – Žirje 74 (14), Šibenik 8 (2), Split 4 (2)

2001. – Žirje 11 (8), Šibenik 55 (20), Vodice 4 (1), Split 3 (1), Zadar 4 (1), Zagreb 7 (4)

Mudronja

1948. – Murter 172 (45), Šibenik 4 (1), Split 7 (2), Zadar 5 (2)

2001. – Murter 148 (57), Šibenik 25 (10), Split 23 (9), Zadar 6 (3), Zagreb 32 (11)

Pašara

1948. – Žirje 50 (11), Rijeka 1 (1), Zagreb 1 (1)

2001. – Žirje 9 (6), Šibenik 21 (10), Samobor 8 (3)

Pirija

1948. – Jezera 59 (13), Ljubostinje 35 (6), Tisno 12 (2)

2001. – Jezera 44 (15), Šibenik 41 (11), Split 12 (4), Rijeka 12 (5), Zagreb 16 (6)

Pleslić

1948. – Murter 58 (15), Zagreb 5 (1)

2001. – Murter 57 (20), Zadar 10 (3), Zagreb 3 (3)

Rameša

1948. – Murter 62 (19)

2001. – Murter 41 (15), Šibenik 6 (3), Rijeka 12 (4), Zagreb 1 (1)

Roman

1948. – Žirje 66 (15), Šibenik 1 (1)

2001. – Žirje 8 (5), Šibenik 25 (9), Rijeka 16 (8), Zagreb 7 (4)

Skračić

1948. – Murter 121 (26), Betina 18 (4), Šibenik 7 (2)

2001. – Murter 90 (36), Betina 19 (6), Šibenik 8 (2), Split 16 (9), Zadar 16 (6), Rijeka 16 (6), Zagreb 34 (15)

Šandrić

1948. – Betina 61 (11), Ugrinić (Zadar) 28 (5), Šibenik 1 (1)

2001. – Betina 49 (19), Zadar 17 (6), Zagreb 7 (3)

Šikić

1948. – Murter 151 (39), Šibenik 4 (1)

2001. – Murter 102 (40), Šibenik 8 (3)

Šižgorić

1948. – Žirje 63 (11), Šibenik 14 (3), Zagreb 5 (1)

2001. – Žirje 16 (10), Šibenik 27 (11), Brodarica 7 (2), Bakar 1 (1), Rijeka 4 (2), Zagreb 2 (1)

Škevin

1948. – Betina 62 (13), Zadar 1 (1)

2001. – Betina 35 (14), Šibenik 9 (3), Split 4 (2), Rijeka 12 (5), Zagreb 26 (10)

Tabulov

1948. – Zlarin 11 (2), Zagreb 11 (4)

2001. – Zlarin 2 (1), Šibenik 4 (1), Zagreb 3 (1)

Tabulov Truta

1948. – Zlarin 7 (3), Zagreb 5 (1)

2001. – Zlarin 4 (2), Šibenik 4 (1), Zadar 4 (1), Zagreb 2 (2)

Truta

1948. – Zlarin 13 (5), Šibenik 4 (1), Split 6 (2)

2001. – Zlarin 2 (1), Šibenik 8 (2), Split 6 (2), Zagreb 2 (2)

Turčinov

1948. – Murter 224 (59), Šibenik 6 (2), Split 5 (2), Zagreb 4 (3)

2001. – Murter 217 (76), Šibenik 6 (4), Split 9 (4), Zadar 34 (13), Pula 11 (5), Zagreb 21 (7)

Vukov

1948. – Zlarin 52 (14), Šibenik 23 (6), Markušica (Osijek) 15 (4), Zagreb 18 (8)

2001. – Zlarin 10 (5), Šibenik 21 (6), Zagreb 33 (17)

Vukov Colić

1948. – Zlarin 9 (4), Zagreb 8 (4)

2001. – Zlarin 3 (1), Zagreb 18 (10)

***Nakon zatvaranja knjižare Matica u Šibeniku, sve moje knjige moguće je nabaviti u knjižari i papirnici Liber, u vlasništvu Srećka Trute, ili narudžbom na e-mail adresu: ivojakovljevic9999@gmail.com, uz plaćanje pouzećem, te – za sve te narudžbe na spomenutu e-mail adresu - uz posebne popuste i po jednu knjigu na dar za vrijeme Mjeseca knjige, kao i za vrijeme Adventa.

ŠIBENSKI PREZIMENIK: Kamo se iseljavaju "stari" Šibenčani i - zašto

Četiri Šibenčanke u Zagrebu, ujesen 1947. (prva lijevo gore je Karadžolinica, a tri ostale su Bujasovice)

Ovo je pregled prebivališta - kao znak smjerova kroničnog iseljavanja, u kojima su se, tijekom popisa stanovništva iz 2001., zatekla najtipičnija ili  pretežno šibenska prezimena.

ARAS: Šibenik 92 (38), Split 24 (10), Zadar 11 (4), Zagreb 5 (2)

ANTUNAC: Šibenik 42 (18), Zagreb 17 (9), Grebaštica 2 (1), Karlovac 4 (1), Rijeka 4 (2), Split 5 (2), Veli Iž 4 (1), Zadar 10 (4)

BALJKAS: Šibenik 158 (58), Zagreb 40 (21), Dubrava 4 (1), Grebaštica 2 (1), Pirovac 3 (1), Split 6 (1), Srima 3 (1)

BATINICA: Šibenik 54 (28), Zagreb 20 (12)

BELAMARIĆ: Šibenik 183 (83), Zagreb 105 (48), Dubrava 44 (14), Split 10 (5)

BEROVIĆ: Šibenik 50 (25), Zadar 16 (6), Raslina 15 (4), Zagreb 5 (3)

BLAĆE: Danilo Biranj 55 (17), Šibenik 52 (23), Zagreb 15 (8), Zadar 5 (2), Split 3 (1)

BUJAS: Šibenik 152 (72), Zagreb 93 (45), Zadar 20 (8), Raslina 18 (8), Split 14 (7), Brodarica 8 (4), Bilice 5 (2)

BARANOVIĆ: Šibenik 151 (62), Zagreb 47 (24), Split 16 (9), Zadar 13 (5), Rijeka 7 (4), Brodarica 4 (1)

CRNOGAČA: Šibenik 5 (3), Zagreb 3 (1)

CRNOGAĆA: Šibenik 23 (9), Rijeka 3 (1), Sisak 3 (1), Kraljevica 2 (1)

ČALA: Šibenik 46 (18), Zagreb 20 (9), Split 9 (4)

DULIBIĆ: Šibenik 30 (13), Bilice 17 (6), Zagreb 8 (4), Primošten 4 (1), Srima 4 (1), Split 1 (1)

DUNKIĆ: Šibenik 57 (25), Zagreb 7 (2), Split 7 (2)

GOJANOVIĆ: Šibenik 58 (27), Dubrava 40 (14), Zagreb 14 (7), Zadar 9 (4), Split 8 (3), Rijeka 7 (5)

GRGAS: Zagreb 45 (19), Šibenik 40 (19), Zaprešić 34 (12), Split 26 (10), Jastrebarsko 21 (5), Zadar 17 (6), Hutin (Krašić) 16 (6), Srima 3 (1)

GUBERINA: Šibenik 69 (31), Zagreb 48 (20)

GULIN: Šibenik 290 (116), Lozovac 93 (36), Zagreb 66 (32), Split 41 (15), Gradina 32 (13), Zadar 20 (9), Raslina 18 (6), Vodice 16 (4)

FRIGANOVIĆ: Šibenik 51 (20), Zagreb 34 (16), Zadar 19 (6), Vodice 9 (2)

JUNAKOVIĆ: Šibenik 138 (44), Dubrava 100 (34), Zagreb 13 (8), Split 10 (3)

KARADJOLE: Šibenik 16 (8), Zagreb 6 (4), Split 5 (2)

KARADŽOLE: Šibenik 26 (13), Zagreb 8 (4)

KARAĐOLE: Šibenik 64 (24), Split 4 (2), Zagreb 2 (1), Žaborić 2 (1)

KITAROVIĆ: Šibenik 25 (10), Zagreb 9 (3), Vinkovci 7 (2), Rijeka 3 (2), Velika Gorica 3 (1), Pula 1 (1)

KRONJA: Šibenik 39 (20), Zagreb 22 (8), Split 6 (2), Varaždin 4 (1), Brodarica 2 (1), Zadar 1 (1), Zaprešić 1 (1)

LABURA: Šibenik 41 (18), Zagreb 25 (12), Privlaka 7 (2), Zadar 9 (2), Senj 5 (2), Split 4 (1)

LAMBAŠA: Šibenik 108 (45), Zagreb 11 (6), Cernik (Čavle) 10 (3), Rovinj 9 (3), Split 5 (2), Karlovac 5 (2), Vodice 4 (1)

MIKULANDRA: Bilice 232 (75), Šibenik 228 (78), Zagreb 37 (23), Split 20 (6), Zadar 9 (6)

NINIĆ: Šibenik 159 (60), Zagreb 85 (33), Rijeka 18 (8), Brodarica 6 (2), Split 5 (3), Bilice 5 (2), Primošten 4 (1), Tribunj 2 (1)

PAIĆ: Zagreb 223 (91), Šibenik 204 (62), Split 116 (39), Bičine 47 (15), Rijeka 25 (7), Rupe 24 (10), Ljubostinje 24 (9), Pula 23 (9), Požega 23 (7), Osoje (Dicmo) 22 (7), Skradin 21 (7), Islam Latinski 17 (5), Karlovac 13 (7), Zadar 12 (6), Knin 9 (4), Jadrtovac 9 (2), Brodarica 5 (2)

PANJKOTA: Šibenik 30 (11), Zagreb 19 (8), Rijeka 5 (3)

PROTEGA: Šibenik 111 (40), Dubrava 72 (19), Zagreb 15 (7), Split 13 (5), Rijeka 9 (4), Zaprešić 4 (1), Vodice 3 (1)

RENJE: Šibenik 33 (11), Vrpolje 20 (7), Krapanj 4 (1), Imotski 2 (1)

RORA: Šibenik 22 (11), Zagreb 10 (4), Bapska (Ilok) 7 (2), Koprivnica 4 (1), Žaborić 3 (1), Zaprešić 1 (1)

ŠIŽGORIĆ: Šibenik 27 (11), Žirje 16 (10), Brodarica 7 (2), Rijeka 4 (2), Zagreb 2 (1)

ŠKUGOR: Dubrava 347 (108), Šibenik 218 (74), Zagreb 33 (15),Osijek 27 (12), Split 17 (7), Brodarica 13 (4), Vodice 8 (3), Rijeka 8 (3) Samobor 6 (2), Grebaštica 5 (1), Bilice 4 (1)

ŠUPE: Šibenik 153 (56), Gradina 86 (21), Zagreb 50 (21), Radonić 17 (7), Zadar 14 (5), Vodice 9 (3), Podstrana 7 (1), Brodarica 6 (2), Split 5 (2), Lozovac 5 (1), Bilice 4 (2)

ŠUPUK: Šibenik 4 (4), Zagreb 4 (3), Zadar 5 (1), Pula 4 (1), Split 3 (1), Bilice 2 (1), Skradin 1 (1)

TAMBAČA: Šibenik 10 (7), Zagreb 8 (5), Split 6 (3), Rijeka 2 (2), Vodice 2 (1)

TRLAJA: Šibenik64 (28), Zagreb 15 (7), Vodice 12 (4), Biograd 2(1), Split 1 (1) Našice 1 (1)

ZANINOVIĆ: Zagreb 102 (46) – jer ima ih koji su doseljavali i iz Splita i sa Hvara, a ne samo iz Šibenika, te Šibenik 76  (53)

ZENIĆ: Šibenik 20 (8), Zagreb 15 (9), Split 13 (4), Brodarica 4 (1), Zlarin 2 (1), Žaborić 2 (1), Sisak 2 (1)

ZRNČEVIĆ: Šibenik 15 (7), Zaprešić 8 (3), Zagreb 3 (1), Split 1 (1)

ŽONJA: Šibenik 31 (15), Zadar 12 (2), Kaštel Sućurac 4 (2), Samobor 3 (1), Split 3 (1), Rijeka 2 (2), Zagreb 2 (2)

Zaludu je sve, govorija mi je, dočekavši da od njegova Šibenika, tamo još 1970., ne ostane njanci truna u oku

ZAŠTO SE ŠIBENIK PRAZNI - METODOLOŠKE NAPOMENE I ANALITIČKI ZAKLJUČCI: Unazad 50 godina, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iz Šibenika je više od jedne trećine stanovnika odselilo u neko drugo prebivalište unutar Hrvatske. Podataka o tome koliko je Šibenčana istodobno odselilo u inozemstvo – nema. Činjenica je i da se unutar grada, iz njegova prostora iz 1991., broj stanovnika do 2018. smanjio gotovo za jednu trećinu, ali se u tom istom razdoblju udvostručio broj stanovnika u prvom prstenu oko Šibenika: od Srime i Vodica, preko Bilica i Dubrave, do Brodarice, Žaborića i Primoštena (jer su brojni Šibenčani iz grada selili što bliže moru, a neki i što dalje od javnog nereda u staroj jezgri). Najintenzivnije se prazni stara gradska jezgra, u kojoj ima stambenih jedinica za više od 4000 stanovnika prema današnjim stambenih standardima, ali ih u toj najvećoj staroj jezgri u Dalmaciji sada stalno živi njih manje od 800! Budući da je većina sadašnje populacije iz te četvrti starija od 55 godina, a značajnijeg doseljavanja nema (osim prodaje nekretnina strancima i njihova pretvaranja u apartmane koji računaju na sezonske goste), visoka je vjerojatnost da će već 2025. u staroj jezgri biti manje od 400 stalnih stanovnika. Glavni uzrok iseljavanja i tih zadnjih stanovnika Staroga grada je pretvaranje njegovih ulica i trgova u bučne pozornice, te masovni turizam koji sa svojim sekundarnim učincima iz temelja remeti život i stanovanje, ne samo tijekom sto dana pune turističke sezone, nego i tijekom 104 noći vikend-zabava za domaću publiku izvan jezgre, kao i za Advent, Božić, Novu ili Uskrs. Budući da se sezonskim turizmom u staroj jezgri uglavnom bave akteri koji stanuju izvan te jezgre ili čak izvan Šibenika (od kojih se neki ponašaju kao slavni hajduci), preostalim pokretljivijim i imalo imućnijim stanovnicima ne ostaje drugo nego li da i oni odsele. Pišem ove retke kao Šibenčanin, koji cijeli život živi pretežno u Šibeniku (a manjim dijelom vremena u Zagrebu), i koji je napokon shvatio da urbanu harmoniju i normalan život u vlastitoj kući kroz veći dio godine može sačuvati samo – u knjigama (o Šibeniku i njegovu identitetu, koji nam svima curi među prstima kao pijesak).

SUDBINA ŠIBENIKA I NJEGOVIH TIPIČNIH PREZIMENA: Tipično ili pretežno šibenska prezimena, koja su navedena u ovom članku o velikom šibenskom iseljavanju unazad 50 godina, samo su manji dio iste priče, jer još intenzivnije iseljavaju noviji Šibenčani, oni koji su iz zaleđa doselili u grad tek nedavno. Oni, međutim, s više nostalgije napuštaju svoje korijene u Mirlović Zagori ili u Gradini i na Miljevcima, nego u Šibeniku, kao što Šibenčani, koji su kroz školovanje i prve poslove preseljavali u Zagreb, s manje nostalgičnog tereta odlaziše iz Zagreba u Austriju, Njemačku, Italiju, Švicarsku ili u SAD. Intenzitet iseljavanja iz Šibenika i njegove županije pojačao se nakon 2001., a osobito nakon ulaska Hrvatske u EU. No, njegov temeljni razlog je oskudica atraktivnijih radnih mjesta u industriji i javnim ustanovama u Šibeniku, koji – kao da je sve karte bacio na turizam i prodaju svojih nekretnina strancima, nakon što je hrvatska vlast gotovo sve ključne ekonomske potencijale (od banaka i telekomunkacija, do farmacije, trgovine, medija i ljekovita bilja) prepustila inozemnim kompanijama i bankama. Možda bi i šibenska demografska i ekonomska slika na kraju 2018. bila manje turobna, da je Šibenik – kojim sretnim slučajem – postao, ne samo još jedan od jadranskih gradova na rasprodaji i preuzimanju, nego i snažan mamac za doseljavanje obrazovanijih mladih ljudi iz zemlje i inozemstva. Ali, nije. U Šibenik su, unazad 20-ak godina, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, Centra za socijalni rad i Instituta za migracije, uglavnom doseljavali slabije obrazovani iz neposrednog zaleđa, kao i sezonski radnici iz Slavonije i Bosne, te kupci nekretnina, pretežno iz srednje Europe. U konačnici sve te komponente rezultiraju znatnim padom vrijednosti ljudskog kapitala u Šibeniku i okolici, kao i radikalnom degradacijom njegova kulturološkog identiteta, unatoč buci i sjaju koji sa sobom donose koncerti na devastiranim tvrđavama, crkvene fešte, kruzeri u već opasno ugroženom akvatoriju i niz infrastrukturnih čepova u sve masovnijem turizmu, kojim se oduševljava zableušena publika iz kafića.

Oni su zadovoljni! (Fortica, lita 2017.)

ZAŠTO TREBA SVE ČEŠĆE ČITATI „EUROPSKI ŠIBENIK“: Naposljetku, i Šibenik bi mogao slaviti svoj turistički preporod, da kojim slučajem gradonačelnik i njegova ekipa pred sobom imaju profitabilnu, stvarnu ekonomsku sliku efekata te nove šibenske ekonomike i da je imaju snage predstaviti svojim biračima. No, dubinsku analizu te najveće razvojne zablude u šibenskoj povijesti detaljno sam opisao u „EUROPSKOM ŠIBENIKU“, u kojem stoje i tri scenarija najvjerojatnijeg razvoja do milenijske 2066.! Koji se, u sve jačim zaveslajima – ostvaruju.

*** NAPOMENA: Cjelovita studija o povijesti, brojnosti i migracijama šibenskih prezimena, i to ne samo onih iz grada Šibenika, nego i sa šibenskih otoka, te iz priobalja i gravitirajućeg zaleđa, pojavit će se jednog sretnog dana pred najširim krugom znatiželjnih čitateljica i čitatelja. U međuvremenu ću još poneki novi fragment iz te opsežne studije objaviti u internetskom Šibenskom brevijaru 2. Unaprijed zahvaljujem čitateljima na svakoj sugestiji, dopuni ili eventualnom ispravku. U konačnici bit će to građa, na temelju koje će mnogi Šibenčani moći lakoćom razlistavati svoja rodoslovna stabla, kao i migracijske tokove kojima su zalijevana.

ŠIBENSKI PREZIMENIK: Koja su stara i tipično šibenska prezimena u kobnom osipanju ili pred potpunim nestajanjem iz grada

Bilo je u ono vrime (čemu svidoči i ova slika iz sredine 1960-ih, na kojoj je cili orkestar Muzičke škole u Šibeniku), u gradu puno i Iljadica, i Zaninovića, i Kužina, i Kapelija, pa i Jakovljevića, ka i Arbanasa, Gradiška i Batinovića oli Cvitanovića

Prema predzadnjem (onom iz 2001.), detaljno obrađenom popisu stanovništva, javnosti je dostupna i slika najmalobrojnijih šibenskih prezimena (objavljena u Hrvatskom prezimeniku iz 2008.). Među njima su većinom stara i tipično šibenska prezimena, koja su se iz brojnih razloga (niskog nataliteta, iseljavanja, ratnih migracija itd.) do 2001. osula ili došla pred prag potpuna nestajanja iz gradskog prezimenika. U međuvremenu nekima se do kasnog ljeta 2018. i dogodilo da ih u Šibeniku više - nema. Evo popisa ključnih prezimena s te – za održavanje šibenskog identiteta - nevesele slike (prvi broj uz prezime predstavlja broj osoba s tim prezimenom, a onaj u zagradama broj obitelji s tim prezimenom, sve prema stanju iz popisa stanovništva u 2001.):

Acalin 5 (2), Adum 4 (1), Armelin 3 (1)

Bianchi 4 (2), Braer 7 (2), Brešan 1 (1), Breuer 6 (2), Bučević 3 (2), Buvinić 6 (2)

Cappelli 1 (1), Carletti 3 (1), Chiabov 7 (2), Cinotti 7 (2), Cipitelo 6 (3)

Čičin Šain 7 (3), Čičmir Vestić 8 (4)

Dobrović 9 (4), Dolci 2 (1), Dominis 4 (2), Draganić Vrančić 6 (3), Drutter 1 (1), Dumić 3 (2)

Fakac 7 (2), Foskio 1 (1), Frua 9 (4), Fulgosi 4 (2)

Glomuz 4 (3), Gold 2 (1), Gostijanović 10 (3)

Iljadica Rapo 11 (4)

Jadronja 3 (2), Jovčić 2 (1)

Kaleb 8 (4), Kaliger 1 (1), Kaloper 8 (2), Kapeli 7 (4), Kapetanović 2 (2), Kazinoti 2 (1), Kelava 3 (2), Kimer 8 (3), Komar 9 (4), Krajina 9 (3), Kužina 11 (3)

Laganović 3 (2), Lasinović 8 (3), Lauri 9 (4), Lešo 4 (2)

Ljubković 4 (2)

Macanović 7 (3), Makale 4 (2), Marotti 5 (3), Mašina 3 (2), Mattiazi 2 (1), Medini 3 (1), Merlak 3 (2), Modun 10 (2), Montana 8 (4)

Nalis 4 (2)

Picula 5 (2), Polombito 6 (3), Prebanda 1 (1)

Scotti 5 (1), Simsig 4 (1), Sisgoreo 1(1)

Šarac 7 (4), Šimičević 2 (2), Štrbinić 9 (3), Šupuk 4 (1)

Tambača 10 (7), Tarle 3 (1), Terzanović 12 (4), Triva 9 (3), Trofaldin 1 (1)

Vicario 1 (1), Vikario 14 (8)

Zlatoper 6 (2), Zlatović 10 (4)

Od puno još živućih pravih Šibenčana i njijovih prezimena kroz malo vrimena neće ostati njanci kamen na kamenu (o čemu potanko piše u mističnoj študiji pod naslovon "Europski Šibenik")

*** NAPOMENA: Cjelovita studija o povijesti, brojnosti i migracijama šibenskih prezimena, i to ne samo onih iz grada Šibenika, nego i sa šibenskih otoka, te iz priobalja i gravitirajućeg zaleđa, pojavit će se jednog sretnog dana pred najširim krugom znatiželjnih čitateljica i čitatelja. U međuvremenu ću još poneki novi fragment iz te opsežne studije objaviti u internetskom Šibenskom brevijaru 2. Unaprijed zahvaljujem čitateljima na svakoj sugestiji, dopuni ili eventualnom ispravku. U konačnici bit će to građa, na temelju koje će mnogi Šibenčani moći lakoćom razlistavati svoja rodoslovna stabla, kao i migracijske tokove kojima su zalijevana.

PREZIMENIK ŠIBENSKIH OTOKA: Zlarin - europska, jahtaška meka, u kojoj još ima i Alfiera, i Gregova, i Vukova, i Truta

Zlarinsko mulo u ljeto 2018. 

VIJEST LJETA 2018. na Zlarinu glasi: taj šibenski zlatni otok ponovno ima jednako ljudstva kao i prije 150 godina, kad je na vrhuncu njegove napučenosti na njemu živjelo više od 3000 stanovnika. Ali, za razliku od te davne i prosperitetne 1868., kada su svi stanovnici Zlarina bili Zlarinjani, njih točno 3063, sada ih je - s prijavljenim prebivalištem - samo 278, dok većinski ostatak čine turisti, vikendaši, vlasnici apartmana i jahtaši.

DEMOGRAFSKI USPON ZLARINA trajao je od 1298., kad je većinu njegovih ekonomskih potencijala preuzela tek osnovana šibenska biskupija, pa sve do druge polovine 19. stoljeća i početka industrijske ere, s kasnijim  radikalnim promjenama u šibenskom gospodarstvu (vodovod, električna energija, željeznica, luka, parobrodarstvo, prve industrije itd.). Te 1298. na Zlarinu je - prema nalazima šibenskog povjesničara, Krste Stošića - bilo 20 kuća, u kojima je stanovalo 70 stanovnika (uglavnom, kmetova šibenske općine).

Ti - prvi koji su “popisani” - Zlarinjani, još nisu imali svoja prezimena, no iz njihovih su imena i nadimaka u 14., 15. i 16. stoljeću, u kombinaciji s valovima izbjeglica pred turskim najezdama (iz smjerova Grebaštica i Primošten), nastala NAJSTARIJA PREZIMENA na tom otoku. Nižem ih abecednim redom, uz napomenu da ih velika većina i na početku 21. stoljeća na Zlarinu - još postoje: Acalin, Adum, Aleksa, Alfier, Antolos, Balin (rečeni Kranjac), Bebanović (kasnije Beban), Bjažić, Grando, Grgas, Grgurev, Kaloper, Ležaja, Ljuba, Maglica, Makale, Manoš, Strelov, Strika, Škalabrin, Tabulov, Truta, Vukić (kasnije Vukov).

Dok nije bilo Tijata i Jadrolinije sa rive Makale u Šibeniku za prenapučeni Zlarin su vozili trabakuli

PRVI ZLARINSKI VIKENDAŠI, TURISTI I “JAHTAŠI” u 14., 15. i 16. stoljeću bili su iz šibenskih plemićkih obitelji, koje su na Zlarinu sagradile i svoje ljetnikovce: Dominisi, Lascariji, Kosirići, Šižgorići, Mužići, Divnići, Casinelliji, De Nigrisi, Semonići, Andreisi, De Galovi, Landi, Prottiji i Contariniji. Većina tih prezimena - iako su imala i barke i ljetnikovce na Zlarinu - nije uspjela preživjeti šibensku kugu iz zlokobnog ljeta 1649. - pa je najljepši dio ljetnikovačkog korpusa Zlarina dugo poslije bio prazan i zapušten.

Čim je - nakon mletačke pobjede u Kandijskom ratu i strašne kuge u Šibeniku (1649.) - prestao migracijski pritisak iz šibenskog zaleđa, krenuo je i povratak dijela doseljenih izbjeglica natrag, u šibensko zaleđe, pa i PRVI VAL PRESELJAVANJA ZLARINJANA NA KOPNO, u Zablaće (Antolosi, Grgasi, Ležaje). Visok natalitet na Zlarinu i ekonomika ribarstva, koraljarstva te pomorske trgovine činili su svoje: tako je 1868. na Zlarinu živjelo i radilo više od 3000 stanovnika. No, ne zadugo, jer su nagli uspon šibenskoga gospodarstva i izazovi novog života u Americi pokrenuli dva snažna iseljenička vala: jedan prema Šibeniku, a drugi preko Atlantika. Veliki lom u broju stanovnika dogodio se između rekordne 1868. (kad ih je bilo 3063) i 1880. (kad ih je ostalo 1684)! Zatim slijede godine blagog oporavka naseljenosti: godine 1921. ih je 1980., a za njih na Zlarinu - prema zapisu Krste Stošića - radi i 18 dućana, sedam pekara, dvije mesnice i ribarnica, uz brojne obrte (zidari, kalafati, koraljari, stolari, bačvari…). Otad slijedi neadrživo kronično iseljavanje i novi strmi pad: godine 1991. na Zlarinu je samo 359, a - prema zadnjem popisu stanovništva - godine 2011. samo 278, iako struju ima od 1929., priključak na šibenski vodovod od 1976., kao i solidnu brodsku vezu sa Šibenikom, Prvićem i Vodicama. To novo ili završno iseljavanje u većini slučajeva je motivirano obrazovanjem i zapošljavanjem, uglavnom u Šibeniku i Zagrebu. Ništa bitnog u oživljavanju otoka izvan turističke sezone nisu donijeli ni sve masovniji turizam, kao ni strana ulaganja u otkup nekretnina na otoku: turizam - osobito ako je elitni - većinu koristi, širom Hrvatske, a osobito u neproizvodnom Zlarinu - donosi stranim vlasnicima nekretnina i jahti, te većinskim vlasnicima telekomunikacija, trgovačkih lanaca, banaka, Ine, farmaceutskih proizvoda, kozmetike, estradne ponude i turističkih agencija. To se najplastičnije očituje u sve većem raskoraku između sve masovnijeg turizma i zlarinske infrastrukture (odvodnja, čistoća, vezovi, sidrišta, nadzor), pa će zbog oskudice vlastita (zlarinskog, šibenskog, županijskog i novca iz državnog proračuna) i Zlarin - zahvaljujući turističkim rekordima - u svojim glavnim uvalama bar desetak dana i ovog ljeta izgledati kao prenapučene i ekološki neodržive Vodice ili Solaris.

Zlarinska netaknuta, ali sve višim rizicima, izložena duša

TKO SU ZADNJI ZLARINJANI? Prema Popisu stanovništva iz 2001., na Zlarinu je bilo još 26 prezimena, odreda domaćih (prvi broj pokazuje ukupan broj osoba, a broj u zagradama broj obitelji): Acalin 2 (1), Aleksa 1 (1), Alfier 9 (3), Beban 9 (4), Biberica 8 (2), Bjažić 6 (4), Celić 9 (3), Cukrov 24 (8), Gregov 20 (10), Kaloper 9 (4), Kranjac 11 (3), Kursar 5 (2), Lučev 8 (3), Ljuba 2 (2), Madeško Manoš 4 (2), Makale 5 (4), Miškov 4 (2), Strika 9 (5), Tabulov 2 (1), Tabulov Truta 4 (2), Tešulov 2 (1), Truta 2 (1), Viculin 2 (1), Vukov 10 (5) i Vukov-Colić 3 (1). U odnosu na 1948., samo su Cukrovi povećali svoju brojnost, sa 18 (3) na 24 (8), dok su u opadanju - među najbrojnijim zlarinskim prezimenima - i Gregovi, sa 37 (10) na 20 (7), i Kranjci, sa 13 (6) na 11 (3), i Vukovi, sa 52 (14) na 10 (5), i Vukov-Colići, sa 9 (4) na 3 (1), kao i Alfieri, sa 11 (3) na 9 (3), i Makale, sa 19 (8) na 5 (4), a osobito Maglice, sa 15 (5) na - ništa, i to i u Zlarinu, i u Šibeniku. Većina potomaka nekad najbrojnijih obitelji sa Zlarina danas žive u Šibeniku, Zlarinu i širom Amerike, kamo su odselili i prihodi od prodaje dijela obiteljskih nekretnina ili ekstra-prihodi od pretvaranja pašnjaka u turističke i građevinske terene.

Zlarinsko mulo u predsezonskom travnju 2018. u suton

Zlarin ljeta 2018. je europska, jahtaška meka. ZLARIN LJETA 2028. - hoće li doživjeti investicijski bum, sa svim infrastrukturnim zahvatima i planskom urbanizacijom (uz posljedično iseljavanje većine preostalih Zlarinjana), ili će nastaviti disharmonični turistički bum, do ekološkog harakirija (uz posljedično iseljavanje većine preostalih Zlarinjana)? Ili će još nepostojeći projekt harmoničnog i ekološki održivog razvoja turizma, s osloncem na europske fondove, sačuvati zlarinske ljepote, ne samo za globalizirane ljetne prolaznike, nego i za većinu zadnjih Zlarinjana?

***JESU LI (SAMO) ZLARINJANI ŠIBENČANI? Pomnu, povijesnu, sociološku i kulturološku studiju o tome pročitajte u mojem ŠIBENSKOM TEŠTAMENTU.