Ovo je slika iz 1921., na kojoj je njih 12 apostola, osnivača Jadrije, među kojima su i Grubišić-Rovilo i Ive Jakovljević, ondašnji prvi susjedi iz Ulice Jurja DalmatincaKOJI SU NAŠI: Koji su pravi, a koji su krivi – ili metodološki, preciznije rečeno – koji Šibenčani imaju dulji, a koji kraći pedigre, ili – koji se mogu smatrati starosjediocima, a koji doseljenicima, to je jedno od krunskih pitanja šibenskog identiteta, na koje još nema općeprihvatljiva odgovora. (Više štiva o tome moguće je naći na internetskom Šibenskom brevijaru – sibenskibrevijar.blogspot.com i sibenskibrevijar2.blogspot.com). Činjenica je da je za vrijeme strašne kuge iz 1649. izumrlo 85 posto šibenskog stanovništva, te da ih je u nekoliko valova nadomještao doseljenički korpus iz Bosne i Hercegovine, kao i redoviti priljev iz šibenske Zagore. Tako je postupno, tek u 19. stoljeću, sa završnim saldom iz prvih popisa stanovništva nakon Drugog svjetskog rata, učvršćena široko prihvaćena freska „pravih“ Šibenčana, točnije – popis prezimena, koji u Šibeniku traju dulje od zadnjih 200 godina. Za većinu ostalih „pravi“ bi Šibenčani znali reći da su ili boduli sa nekog od šibenskih otoka, ili da su „odazgara“, s tim što bi Dubravljane, Danilovce, Vrpoljčane ili Biličane, smatrali manje vlajima i više našima, od onih s gornje strane Trtra ili Promine.
UČINCI DEPOPULACIJE I ISELJAVANJA: Držeći se te metodologije i sam sam u svojim demografskim istraživanjima, koje sam objavio u „Šibenskom teštamentu“, došao do odabranog popisa najtipičnijih i donedavno najbrojnijih šibenskih prezimena (među kojima su ona koja se u matičnim knjigama unazad više od 200 godina spominju samo u Šibeniku, ili pretežno u Šibeniku). Prema popisu stanovništva iz 2001., koji je detaljno opisan u „Hrvatskom prezimeniku“, izdvojio sam ta prava šibenska prezimena, prikazujući ih prema prebivalištima u Hrvatskoj. Prvi broj pokazuje ukupan broj osoba s tim prezimenom u tom gradu, a onaj u zagradi broj obitelji s tim prezimenom. Na smanjivanje broja Šibenčana s tim najtipičnijim šibenskim prezimenima iz popisa iz 2001. u odnosu na onaj iz 1948. (koji sam također detaljno prikazao u „Šibenskom teštamentu“), kao i na sve popise stanovništva u međuvremenu, utjecali su podjednako pad nataliteta i iseljavanje (pretežno obrazovanijih). Dugoročne posljedice najnovije depopulacije i iseljavanja, u kombinaciji s valovima migranata iz američkim agresijama devastiranog Srednjeg istoka i sjeverne Afrike, detaljno sam i prognostički opisao u krunskoj knjizi petoknjižja o šibenskom identitetu i njegovoj skoroj sudbini, u „Europskom Šibeniku“, kao povijesnoj i ekonomsko-sociološkoj studiji.
Japanski turisti u ranoproljetnom Šibeniku, kreću s mula Krka u osvajanje stare gradske jezgre (kao njezini potencijalno najbrojniji prolaznici)ŠIBENSKI POTOMCI – STRANCI U PREPRODANOM I GLOBALIZIRANOM ŠIBENIKU: U naslovu sam upotrebio glagol PREBIVATI, jer u Hrvatskoj iz 21. stoljeća ni iseljavanje više nije kao što je donedavno bilo: gotovo svi, prebivalištem iseljeni Šibenčani, i dalje imaju svoje kuće ili vikendice, pa i vezove i barke, na širem šibenskom području, te svako malo putuju i „gori“ i „doli“. Oni ne pridonose šibenskom proizvodu, ali utječu na potrošnju u Šibeniku, kao njegovi najvjerniji i najrastrošniji turisti. Njihova djeca ljeti u Šibeniku uglavnom ne rade u turizmu (to se ostavlja Slavoncima, vlajima i sličnim fureštima), ali su zato glavni konzumenti sve bogatije zabavne ponude na šibenskoj ljetnoj estradi. Oni, možda, više ne znaju ni polovinu šibenskih riči, ali još dobro znaju šta je prava spiza iz šibenske kužine. No, već kroz 20-ak godina i oni će se u Šibeniku osjećati kao stranci.
Arasi: Šibenik 92 (38), Split 24 (10), Zadar 11 (4), Zagreb 5 (2)
Batinice: Šibenik 54 (28), Zagreb 20 (12)
Belamarići: Šibenik 183 (83), Zagreb 105 (48), Dubrava kraj Šibenika 44 (14), Split 10 (5)
Berovići: Šibenik 50 (25), Zadar 16 (6), Raslina 15 (4), Zagreb 5 (3)
Blaće: Danilo Biranj 55 (17), Šibenik 52 (23), Zagreb 15 (8), Zadar 5 (2), Split 3 (1)
Bujasi: Šibenik 152 (72), Zagreb 93 (45), Zadar 20 (8), Raslina 18 (8), Split 14 (7), Brodarica 8 (4), Bilice 5 (2)
Baranovići: Šibenik 151 (62), Zagreb 47 (24), Split 16 (9), Zadar 13 (5), Rijeka 7 (4), Brodarica 4 (1)
Čale: Šibenik 46 (18), Zagreb 20 (9), Split 9 (4)
Dunkići: Šibenik 57 (25), Zagreb 7 (2), Split 7 (2)
Gojanovići: Šibenik 58 (27), Dubrava kraj Šibenika 40 (14), Zagreb 14 (7), Zadar 9 (4), Split 8 (3), Rijeka 7 (5)
Guberine: Šibenik 69 (31), Zagreb 48 (20)
Gulini: Šibenik 290 (116), Lozovac 93 (36), Zagreb 66 (32), Split 41 (15), Gradina 32 (13), Zadar 20 (9), Raslina 18 (6), Vodice 16 (4)
Friganovići: Šibenik 51 (20), Zagreb 34 (16), Zadar 19 (6), Vodice 9 (2)
Karadjolići: Šibenik 16 (8), Zagreb 6 (4), Split 5 (2)
Karadžolići: Šibenik 26 (13), Zagreb 8 (4)
Karađolići: Šibenik 64 (24), Split 4(2), Zagreb 2 (1), Žaborić 2 (1)
Junakovići: Šibenik 138 (44), Dubrava kraj Šibenika 100 (3), Zagreb 13 (8), Split 10 (3)
Lambaše: Šibenik 108 (45), Zagreb 11 (6), Cernik (Čavle) 10 (3), Rovinj 9 (3), Split 5 (2), Karlovac 5 (2), Vodice 4 (1)
Mikulandre: Bilice 232 (75), Šibenik 228 (78), Zagreb 37 (23), Split 20 (6), Zadar 9 (6)
Ninići: Šibenik 159 (60), Zagreb 85 (33), Rijeka 18 (8), Brodarica 6 (2), Split 5 (3), Bilice 5 (2), Primošten 4 (1), Tribunj 2 (1)
Šižgorići: Šibenik 27 (11), Žirje 16 (10), Brodarica 7 (2), Rijeka 4 (2), Zagreb 2 (1)
Zaninovići: Zagreb 102 (46) – među njima je i dio Zaninovića sa splitskih otoka, Šibenik 76 (35)
Zrnčevići: Šibenik 15 (7), Zaprešić 8 (3), Zagreb 3 (1), Split 1 (1)
Prvi s desna, koji čibući, moj je pradida Jerkan Karadžole, uslikan davne 1932., u Trsteniku, nakon još jedne rodne godine (za grožđe i plemenito crno, koje mi još kola po žilama)DODATAK IZ „ŠIBENSKOG TEŠTAMENTA“ (pisanog na šibenskom dijalektu): Koja su plemena uznapredovala, a koja su se osula oli raštrkala okolo (od 1948. do 2001.)
Najvišji natalitet u ta 53 lita imali su u Šibeniku Škugori, Živkovići, Perani, Gulini, Mikulandre, Klarići, Ercegovići, Šupe, Lovrići, Slavice, Paići i Šarići, i njiman svaka čast!
Najvišje su se osuli i raštrkali okolo, vanka Šibenika, Bujasi, Baranovići, Belamarići, Baljkasi, Guberine, Zorići, Karađolići i Gojanovići.
I sad se ni jedni ni drugi ne tribaju ničemu čuditi!
Jedno od 20-ak gradilišta, na kojima se ovih dana mrvi stara i gradi nova panorama Šibenika, koji nam curi među prstima, ka' spržina***VELIKI RJEČNIK ŠIBENSKIH RIČI (verzija iz 2016.) besplatno je dostupan na adresi: docs.com/sibenskibrevijar. Najnoviju verziju digitalnog VELIKOG RJEČNIKA ŠIBENSKIH RIČI iz ožujka 2017. možete besplatno naručiti na e-mail adresu: ivojakovljevic9999@gmail.com, kao i knjige iz petoknjižja o šibenskom identitetu i njegovoj skoroj sudbini: ŠIBENSKI TEŠTAMENAT (100 kuna), ŠIBENSKA FILOZOFIJA (50 kuna) , ŠIBENSKA LIKARUŠA (80 kuna) i EUROPSKI ŠIBENIK (100 kuna), uz plaćanje pouzećem (troškove dostave snosi nakladnik). Za dublji uvid u moje višegodišnje istraživanje šibenske prošlosti, sadašnjosti i budućnosti posjetite web-adrese: ŠIBENSKI BREVIJAR (sibenskibrevijar.blogspot.com) i ŠIBENSKIBREVIJAR2 (sibenskibrevijar2.blogspot.com), kao i malu internetsku knjižaru: KNJIŽARA JAKOVLJEVIĆ ŠIBENIK (knjizarajakovljevicsibenik.blogspot.com).
