VELIKO PRAŽNJENJE ŠIBENSKIH OTOKA KROZ SUDBINE 50 NAJBROJNIJIH PREZIMENA: usporedni pregled iseljavanja i preseljavanja izveden iz popisa stanovništva 1948. i 2001.

Zlarinsko mulo u kasnu jesen 2018.

ŠIBENSKI PREZIMENIK – KNJIGA ZA 2019-U: Pišući cjelovitu studiju o šibenskim prezimenima, koja obuhvaća povijesno-demografsku cjelinu na prostoru današnje Šibensko-kninske županije (dakle, ne samo grad Šibenik, nego i njegove otoke, kao i priobalje te kompletno zaleđe), došao sam do slike 50-ak najbrojnijih prezimena sa Zlarina, Prvića, Krapnja, Kaprija, Žirja i Murtera i razmjera njihova iseljavanja i preseljavanja između dva popisa stanovništva, onog iz 1948., i onog iz 2001. (prvog popisa  nakon Drugog svjetskog rata, i prvog nakon Domovinskog rata).

Riječ je o filigranskoj demografskoj studiji, kakvu dosad nikad nitko nije radio, ne samo nakon podjednako radikalnih demografskih promjena u drugoj polovini 17. stoljeća (poslije strašne kuge iz 1649.), nego još ni nakon Domovinskog rata i kasnijeg hrvatskog ulaska u Europsku uniju (1. srpnja 2013.). Ako uspijem za života dovršiti taj svoj zadnji autorski projekt, u sklopu višeknjižja o šibenskom identitetu i njegovoj sudbini (Veliki rječnik šibenskih riči, Šibenski teštamenat, Šibenska filozofija, Šibenska likaruša i Europski Šibenik), zvat će se ŠIBENSKI PREZIMENIK. Planiram da ću ga dovršiti za tiskanje jednog sretnog dana u 2019. godini, a u međuvremenu ovdje, na mojem internetskom ŠIBENSKOM BREVIJARU 2 (sibenskibrevijar2. blogspot.com) i na društvenim mrežama objavljujem fragmente te studije. Tako – uz pomoć svetog interneta – omogućavam odabranom krugu od 300-tinjak najupućenijih Šibenki i Šibenčana – da imaju uvid u Šibenski prezimenik u nastajanju, pa da na vrijeme kažu i svoje sugestije ili dopune. 

***Napomena: Uz svako prezime slijedi usporedba broja osoba s tim prezimenom, a u zagradi i broja obitelji s tim prezimenom, iz spomenuta dva poslijeratna popisa: prvog iz 1948., a drugog iz 2001. Tako za svako od tih prezimena imamo plastičan prikaz smjerova njihova iseljavanja i preseljavanja unutar Hrvatske. U pratećim poglavljima te će informacije biti dopunjene i podacima o intenzitetu i smjerovima iseljavanja izvan Hrvatske, kao i o razlikama u natalitetu i mortalitetu, pa u konačnici i ekonomsko-sociološkom analizom uzroka tih demografskih trendova.

Slavni "Tijat" je i dalje najbolja veza između Šibenika i njegovih otoka (Zlarina i Prvića), ali mu sve žešće konkurira moja barka, sa koje je i snimljen ovaj povijesti prizor u šibenskom akvatoriju.

Acalin

1948. – Zlarin 24 (6)

2001. – Šibenik 5 (2), Nova Mokošica 3 (1), Zlarin 2 (1)

Adum

1948. – Šibenik 14 (4), Zlarin 10 (6), Zadar 8 (2), Zagreb 6 (3)

2001. – Šibenik 4 (1), Split 10 (2), Zagreb 8 (4)

Aleksa

1948. – Šibenik 11 (4), Zlarin 2 (2), Zablaće 41 (9)

2001. – Šibenik 18 (9), Zlarin 1 (1), Brodarica 4 (1), Zagreb 24 (9)

Alfier

1948. – Zlarin 11 (3), Zagreb 1 (1), Opatija 3 (1)

2001. – Šibenik 11 (3), Zlarin 9 (3), Rijeka 1 (1), Zagreb 7 (5)

Alić

1948. – Žirje 72 (13), Šibenik 3 (3)

2001. – Žirje 12 (8), Šibenik 35 (15)

Beban

1948. – Zlarin 38 (10), Šibenik 1 (1), Split 5 (1), Zagreb 4 (1)

2001. – Zlarin 9 (4), Šibenik 11 (5), Split 14 (4), Zagreb 15 (6)

Bilan

1948. – Žirje 36 (9), Vodice 34 (9), Jezera 19 (6), Šibenik 9 (5)

2001. – Vodice 40 (15), Jezera 30 (10), Šibenik 27 (12)

Bilić

1948. – Betina 80 (22), Pakovo Selo 80 (17), Drniš 19 (4), Šibenik 7 (3)

2001. – Betina 72 (29), Pakovo Selo 18 (8), Drniš 40 (15), Šibenik 148 (50)

Bjažić

1948. – Zlarin 11 (3), Šibenik 2 (1), Zagreb 4 (2)

2001. – Zlarin 6 (4), Šibenik 11 (3), Brodarica 4 (1), Zagreb 12 (4)

Božikov

1948. – Murter 63 (14), Šibenik 11 (3), Split 1 (1)

2001. – Murter 43 (20), Šibenik 24 (10), Split 7 (3), Zagreb 9 (4)

Bračanov

1948. – Jezera 67 (12), Šibenik 1 (1), Zagreb 5 (5)

2001. – Jezera 65 (25), Šibenik 11 (3), Zagreb 7 (4)

Cukrov

1948. – Prvić Šepurine 117 (28), Srima 8 (2), Vodice 21 (5), Šibenik 9 (3), Zlarin 18 (3), Split 7 (2), Zagreb 15 (4)

2001. – Prvić Šepurine 41 (13), Srima 29 (9), Vodice 45 (14), Šibenik 42 (15), Zlarin 24 (8), Zadar 13 (5), Rijeka 22 (8), Zagreb 45 (20)

Curavić

1948. – Krapanj 126 (26), Split 4 (1), Rijeka 1 (1)

2001. – Krapanj 19 (8), Brodarica 56 (20), Šibenik 9 (3), Split 18 (7), Zagreb 6 (3)

Garma

1948. – Krapanj 54 (12)

2001. – Krapanj 19 (7), Brodarica 34 (10), Šibenik 7 (2), Split 11 (5), Zagreb 6 (2)

Gović

1948. - Krapanj 235 (44), Žaborić 57 (13), Jadrtovac 45 (7), Šibenik 4 (2)

2001. – Krapanj 21 (9), Žaborić 77 (28), Jadrtovac 32 (10), Brodarica 110 (36), Split 16 (5), Rijeka 34 (13), Zagreb 19 (9)

Gregov

1948. – Zlarin 37 (10), Šibenik 1 (1)

2001. – Zlarin 20 (7), Šibenik 8 (3)

Grguričin

1948. – Žirje 26 (4)

2001. – Žirje 8 (4), Šibenik 30 (10), Cres 3 (1)

Jakovčev

1948. - Betina 61 (15), Šibenik 4 (1), Zadar 6 (2)

2001. – Betina 56 (20), Šibenik 8 (4), Zadar 7 (2), Split 5 (2), Zagreb 3 (1)

Ježina

1948. – Murter 96 (25), Šibenik 2 (2), Zagreb 1 (1)

2001. – Murter 112 (41), Šibenik 7 (3), Zadar 14 (8), Zagreb 11 (5)

Juraga

1948. – Murter 269 (68), Šibenik 2 (2)

2001. – Murter 146 (62), Šibenik 20 (7), Zadar 29 (10), Split 12 (4), Rijeka 17 (6), Zagreb 26 (14)

Juran

1948. – Murter 73 (19), Zadar 5 (1)

2001. – Murter 44 (17), Zadar 20 (8), Zagreb 48 (27)

Kale

1948. – Žirje 50 (10), Šibenik 16 (3), Zagreb 18 (11)

2001. – Žirje 9 (7), Šibenik 34 (14), Zagreb 37 (12)

Kapov

1948. – Betina 60 (16)

2001. – Betina 30 (10), Šibenik 4 (3)

Klarin

1948. – Jezera 164 (29), Šibenik 1 (1)

2001. – Jezera 152 (55), Šibenik 14 (6)

Kovačev

1948. – Murter 74 (17), Jezera 29 (7)

2001. – Murter 69 (24), Jezera 27 (11), Šibenik 13 (5)

Kožulić

1948. – Murter 23 (5), Šibenik 1 (1)

2001. – Murter 15 (6), Šibenik 5 (1), Zadar 2 (1)

Kursar

1948. – Prvić Šepurine 108 (22), Tribunj 41 (7), Raslina 27 (4), Zlarin 11 (3), Srima 8 (2), Šibenik 4 (3)

2001. Prvić Šepurine 20 (10), Tribunj 30 (11), Raslina 35 (11), Srima 23 (8), Šibenik 38 (16), Split 16 (7), Osijek 13 (4), Zagreb 38 (17)

Lapov

1948. – Jezera 97 (14), Šibenik 2 (2), Split 7 (2)

2001. – Jezera 82 (28), Šibenik 10 (4), Split 6 (3), Zagreb 9 (3)

Lučev

1948. – Prvić Luka 85 (32), Šibenik 24 (7), Zagreb 17 (7)

2001. – Prvić Luka 21 (11), Prvić Šepurine 4 (2), Šibenik 69 (28), Zlarin 8 (4), Split 27 (9), Rijeka 6 (3), Zagreb 38 (17)

Magazin

1948. – Betina 63 (18), Šibenik 2 (1), Zagreb 3 (1)

2001. – Betina 31 (12), Šibenik 19 (6), Mali Lošinj 29 (10), Zagreb 16 (8)

Maglica

1948. – Zlarin 15 (5), Šibenik 2 (1) i u nekoliko mjesta u Istri

2001. – nijedan i u Zlarinu i u Šibeniku, Zagreb 22 (8)

Markov

1948. – Murter 153 (38), Betina 11 (3), Šibenik 1 (1) plus nekoliko u Kaštelima i u Podravini

2001. – Murter 101 (43), Šibenik 9 (3), Split 27 (11), Zadar 83 (37), Rijeka 21 (10), Zagreb 83 (37)

Mrvica

1948. – Žirje 74 (14), Šibenik 8 (2), Split 4 (2)

2001. – Žirje 11 (8), Šibenik 55 (20), Vodice 4 (1), Split 3 (1), Zadar 4 (1), Zagreb 7 (4)

Mudronja

1948. – Murter 172 (45), Šibenik 4 (1), Split 7 (2), Zadar 5 (2)

2001. – Murter 148 (57), Šibenik 25 (10), Split 23 (9), Zadar 6 (3), Zagreb 32 (11)

Pašara

1948. – Žirje 50 (11), Rijeka 1 (1), Zagreb 1 (1)

2001. – Žirje 9 (6), Šibenik 21 (10), Samobor 8 (3)

Pirija

1948. – Jezera 59 (13), Ljubostinje 35 (6), Tisno 12 (2)

2001. – Jezera 44 (15), Šibenik 41 (11), Split 12 (4), Rijeka 12 (5), Zagreb 16 (6)

Pleslić

1948. – Murter 58 (15), Zagreb 5 (1)

2001. – Murter 57 (20), Zadar 10 (3), Zagreb 3 (3)

Rameša

1948. – Murter 62 (19)

2001. – Murter 41 (15), Šibenik 6 (3), Rijeka 12 (4), Zagreb 1 (1)

Roman

1948. – Žirje 66 (15), Šibenik 1 (1)

2001. – Žirje 8 (5), Šibenik 25 (9), Rijeka 16 (8), Zagreb 7 (4)

Skračić

1948. – Murter 121 (26), Betina 18 (4), Šibenik 7 (2)

2001. – Murter 90 (36), Betina 19 (6), Šibenik 8 (2), Split 16 (9), Zadar 16 (6), Rijeka 16 (6), Zagreb 34 (15)

Šandrić

1948. – Betina 61 (11), Ugrinić (Zadar) 28 (5), Šibenik 1 (1)

2001. – Betina 49 (19), Zadar 17 (6), Zagreb 7 (3)

Šikić

1948. – Murter 151 (39), Šibenik 4 (1)

2001. – Murter 102 (40), Šibenik 8 (3)

Šižgorić

1948. – Žirje 63 (11), Šibenik 14 (3), Zagreb 5 (1)

2001. – Žirje 16 (10), Šibenik 27 (11), Brodarica 7 (2), Bakar 1 (1), Rijeka 4 (2), Zagreb 2 (1)

Škevin

1948. – Betina 62 (13), Zadar 1 (1)

2001. – Betina 35 (14), Šibenik 9 (3), Split 4 (2), Rijeka 12 (5), Zagreb 26 (10)

Tabulov

1948. – Zlarin 11 (2), Zagreb 11 (4)

2001. – Zlarin 2 (1), Šibenik 4 (1), Zagreb 3 (1)

Tabulov Truta

1948. – Zlarin 7 (3), Zagreb 5 (1)

2001. – Zlarin 4 (2), Šibenik 4 (1), Zadar 4 (1), Zagreb 2 (2)

Truta

1948. – Zlarin 13 (5), Šibenik 4 (1), Split 6 (2)

2001. – Zlarin 2 (1), Šibenik 8 (2), Split 6 (2), Zagreb 2 (2)

Turčinov

1948. – Murter 224 (59), Šibenik 6 (2), Split 5 (2), Zagreb 4 (3)

2001. – Murter 217 (76), Šibenik 6 (4), Split 9 (4), Zadar 34 (13), Pula 11 (5), Zagreb 21 (7)

Vukov

1948. – Zlarin 52 (14), Šibenik 23 (6), Markušica (Osijek) 15 (4), Zagreb 18 (8)

2001. – Zlarin 10 (5), Šibenik 21 (6), Zagreb 33 (17)

Vukov Colić

1948. – Zlarin 9 (4), Zagreb 8 (4)

2001. – Zlarin 3 (1), Zagreb 18 (10)

***Nakon zatvaranja knjižare Matica u Šibeniku, sve moje knjige moguće je nabaviti u knjižari i papirnici Liber, u vlasništvu Srećka Trute, ili narudžbom na e-mail adresu: ivojakovljevic9999@gmail.com, uz plaćanje pouzećem, te – za sve te narudžbe na spomenutu e-mail adresu - uz posebne popuste i po jednu knjigu na dar za vrijeme Mjeseca knjige, kao i za vrijeme Adventa.

ŠIBENSKI PREZIMENIK: Kamo se iseljavaju "stari" Šibenčani i - zašto

Četiri Šibenčanke u Zagrebu, ujesen 1947. (prva lijevo gore je Karadžolinica, a tri ostale su Bujasovice)

Ovo je pregled prebivališta - kao znak smjerova kroničnog iseljavanja, u kojima su se, tijekom popisa stanovništva iz 2001., zatekla najtipičnija ili  pretežno šibenska prezimena.

ARAS: Šibenik 92 (38), Split 24 (10), Zadar 11 (4), Zagreb 5 (2)

ANTUNAC: Šibenik 42 (18), Zagreb 17 (9), Grebaštica 2 (1), Karlovac 4 (1), Rijeka 4 (2), Split 5 (2), Veli Iž 4 (1), Zadar 10 (4)

BALJKAS: Šibenik 158 (58), Zagreb 40 (21), Dubrava 4 (1), Grebaštica 2 (1), Pirovac 3 (1), Split 6 (1), Srima 3 (1)

BATINICA: Šibenik 54 (28), Zagreb 20 (12)

BELAMARIĆ: Šibenik 183 (83), Zagreb 105 (48), Dubrava 44 (14), Split 10 (5)

BEROVIĆ: Šibenik 50 (25), Zadar 16 (6), Raslina 15 (4), Zagreb 5 (3)

BLAĆE: Danilo Biranj 55 (17), Šibenik 52 (23), Zagreb 15 (8), Zadar 5 (2), Split 3 (1)

BUJAS: Šibenik 152 (72), Zagreb 93 (45), Zadar 20 (8), Raslina 18 (8), Split 14 (7), Brodarica 8 (4), Bilice 5 (2)

BARANOVIĆ: Šibenik 151 (62), Zagreb 47 (24), Split 16 (9), Zadar 13 (5), Rijeka 7 (4), Brodarica 4 (1)

CRNOGAČA: Šibenik 5 (3), Zagreb 3 (1)

CRNOGAĆA: Šibenik 23 (9), Rijeka 3 (1), Sisak 3 (1), Kraljevica 2 (1)

ČALA: Šibenik 46 (18), Zagreb 20 (9), Split 9 (4)

DULIBIĆ: Šibenik 30 (13), Bilice 17 (6), Zagreb 8 (4), Primošten 4 (1), Srima 4 (1), Split 1 (1)

DUNKIĆ: Šibenik 57 (25), Zagreb 7 (2), Split 7 (2)

GOJANOVIĆ: Šibenik 58 (27), Dubrava 40 (14), Zagreb 14 (7), Zadar 9 (4), Split 8 (3), Rijeka 7 (5)

GRGAS: Zagreb 45 (19), Šibenik 40 (19), Zaprešić 34 (12), Split 26 (10), Jastrebarsko 21 (5), Zadar 17 (6), Hutin (Krašić) 16 (6), Srima 3 (1)

GUBERINA: Šibenik 69 (31), Zagreb 48 (20)

GULIN: Šibenik 290 (116), Lozovac 93 (36), Zagreb 66 (32), Split 41 (15), Gradina 32 (13), Zadar 20 (9), Raslina 18 (6), Vodice 16 (4)

FRIGANOVIĆ: Šibenik 51 (20), Zagreb 34 (16), Zadar 19 (6), Vodice 9 (2)

JUNAKOVIĆ: Šibenik 138 (44), Dubrava 100 (34), Zagreb 13 (8), Split 10 (3)

KARADJOLE: Šibenik 16 (8), Zagreb 6 (4), Split 5 (2)

KARADŽOLE: Šibenik 26 (13), Zagreb 8 (4)

KARAĐOLE: Šibenik 64 (24), Split 4 (2), Zagreb 2 (1), Žaborić 2 (1)

KITAROVIĆ: Šibenik 25 (10), Zagreb 9 (3), Vinkovci 7 (2), Rijeka 3 (2), Velika Gorica 3 (1), Pula 1 (1)

KRONJA: Šibenik 39 (20), Zagreb 22 (8), Split 6 (2), Varaždin 4 (1), Brodarica 2 (1), Zadar 1 (1), Zaprešić 1 (1)

LABURA: Šibenik 41 (18), Zagreb 25 (12), Privlaka 7 (2), Zadar 9 (2), Senj 5 (2), Split 4 (1)

LAMBAŠA: Šibenik 108 (45), Zagreb 11 (6), Cernik (Čavle) 10 (3), Rovinj 9 (3), Split 5 (2), Karlovac 5 (2), Vodice 4 (1)

MIKULANDRA: Bilice 232 (75), Šibenik 228 (78), Zagreb 37 (23), Split 20 (6), Zadar 9 (6)

NINIĆ: Šibenik 159 (60), Zagreb 85 (33), Rijeka 18 (8), Brodarica 6 (2), Split 5 (3), Bilice 5 (2), Primošten 4 (1), Tribunj 2 (1)

PAIĆ: Zagreb 223 (91), Šibenik 204 (62), Split 116 (39), Bičine 47 (15), Rijeka 25 (7), Rupe 24 (10), Ljubostinje 24 (9), Pula 23 (9), Požega 23 (7), Osoje (Dicmo) 22 (7), Skradin 21 (7), Islam Latinski 17 (5), Karlovac 13 (7), Zadar 12 (6), Knin 9 (4), Jadrtovac 9 (2), Brodarica 5 (2)

PANJKOTA: Šibenik 30 (11), Zagreb 19 (8), Rijeka 5 (3)

PROTEGA: Šibenik 111 (40), Dubrava 72 (19), Zagreb 15 (7), Split 13 (5), Rijeka 9 (4), Zaprešić 4 (1), Vodice 3 (1)

RENJE: Šibenik 33 (11), Vrpolje 20 (7), Krapanj 4 (1), Imotski 2 (1)

RORA: Šibenik 22 (11), Zagreb 10 (4), Bapska (Ilok) 7 (2), Koprivnica 4 (1), Žaborić 3 (1), Zaprešić 1 (1)

ŠIŽGORIĆ: Šibenik 27 (11), Žirje 16 (10), Brodarica 7 (2), Rijeka 4 (2), Zagreb 2 (1)

ŠKUGOR: Dubrava 347 (108), Šibenik 218 (74), Zagreb 33 (15),Osijek 27 (12), Split 17 (7), Brodarica 13 (4), Vodice 8 (3), Rijeka 8 (3) Samobor 6 (2), Grebaštica 5 (1), Bilice 4 (1)

ŠUPE: Šibenik 153 (56), Gradina 86 (21), Zagreb 50 (21), Radonić 17 (7), Zadar 14 (5), Vodice 9 (3), Podstrana 7 (1), Brodarica 6 (2), Split 5 (2), Lozovac 5 (1), Bilice 4 (2)

ŠUPUK: Šibenik 4 (4), Zagreb 4 (3), Zadar 5 (1), Pula 4 (1), Split 3 (1), Bilice 2 (1), Skradin 1 (1)

TAMBAČA: Šibenik 10 (7), Zagreb 8 (5), Split 6 (3), Rijeka 2 (2), Vodice 2 (1)

TRLAJA: Šibenik64 (28), Zagreb 15 (7), Vodice 12 (4), Biograd 2(1), Split 1 (1) Našice 1 (1)

ZANINOVIĆ: Zagreb 102 (46) – jer ima ih koji su doseljavali i iz Splita i sa Hvara, a ne samo iz Šibenika, te Šibenik 76  (53)

ZENIĆ: Šibenik 20 (8), Zagreb 15 (9), Split 13 (4), Brodarica 4 (1), Zlarin 2 (1), Žaborić 2 (1), Sisak 2 (1)

ZRNČEVIĆ: Šibenik 15 (7), Zaprešić 8 (3), Zagreb 3 (1), Split 1 (1)

ŽONJA: Šibenik 31 (15), Zadar 12 (2), Kaštel Sućurac 4 (2), Samobor 3 (1), Split 3 (1), Rijeka 2 (2), Zagreb 2 (2)

Zaludu je sve, govorija mi je, dočekavši da od njegova Šibenika, tamo još 1970., ne ostane njanci truna u oku

ZAŠTO SE ŠIBENIK PRAZNI - METODOLOŠKE NAPOMENE I ANALITIČKI ZAKLJUČCI: Unazad 50 godina, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iz Šibenika je više od jedne trećine stanovnika odselilo u neko drugo prebivalište unutar Hrvatske. Podataka o tome koliko je Šibenčana istodobno odselilo u inozemstvo – nema. Činjenica je i da se unutar grada, iz njegova prostora iz 1991., broj stanovnika do 2018. smanjio gotovo za jednu trećinu, ali se u tom istom razdoblju udvostručio broj stanovnika u prvom prstenu oko Šibenika: od Srime i Vodica, preko Bilica i Dubrave, do Brodarice, Žaborića i Primoštena (jer su brojni Šibenčani iz grada selili što bliže moru, a neki i što dalje od javnog nereda u staroj jezgri). Najintenzivnije se prazni stara gradska jezgra, u kojoj ima stambenih jedinica za više od 4000 stanovnika prema današnjim stambenih standardima, ali ih u toj najvećoj staroj jezgri u Dalmaciji sada stalno živi njih manje od 800! Budući da je većina sadašnje populacije iz te četvrti starija od 55 godina, a značajnijeg doseljavanja nema (osim prodaje nekretnina strancima i njihova pretvaranja u apartmane koji računaju na sezonske goste), visoka je vjerojatnost da će već 2025. u staroj jezgri biti manje od 400 stalnih stanovnika. Glavni uzrok iseljavanja i tih zadnjih stanovnika Staroga grada je pretvaranje njegovih ulica i trgova u bučne pozornice, te masovni turizam koji sa svojim sekundarnim učincima iz temelja remeti život i stanovanje, ne samo tijekom sto dana pune turističke sezone, nego i tijekom 104 noći vikend-zabava za domaću publiku izvan jezgre, kao i za Advent, Božić, Novu ili Uskrs. Budući da se sezonskim turizmom u staroj jezgri uglavnom bave akteri koji stanuju izvan te jezgre ili čak izvan Šibenika (od kojih se neki ponašaju kao slavni hajduci), preostalim pokretljivijim i imalo imućnijim stanovnicima ne ostaje drugo nego li da i oni odsele. Pišem ove retke kao Šibenčanin, koji cijeli život živi pretežno u Šibeniku (a manjim dijelom vremena u Zagrebu), i koji je napokon shvatio da urbanu harmoniju i normalan život u vlastitoj kući kroz veći dio godine može sačuvati samo – u knjigama (o Šibeniku i njegovu identitetu, koji nam svima curi među prstima kao pijesak).

SUDBINA ŠIBENIKA I NJEGOVIH TIPIČNIH PREZIMENA: Tipično ili pretežno šibenska prezimena, koja su navedena u ovom članku o velikom šibenskom iseljavanju unazad 50 godina, samo su manji dio iste priče, jer još intenzivnije iseljavaju noviji Šibenčani, oni koji su iz zaleđa doselili u grad tek nedavno. Oni, međutim, s više nostalgije napuštaju svoje korijene u Mirlović Zagori ili u Gradini i na Miljevcima, nego u Šibeniku, kao što Šibenčani, koji su kroz školovanje i prve poslove preseljavali u Zagreb, s manje nostalgičnog tereta odlaziše iz Zagreba u Austriju, Njemačku, Italiju, Švicarsku ili u SAD. Intenzitet iseljavanja iz Šibenika i njegove županije pojačao se nakon 2001., a osobito nakon ulaska Hrvatske u EU. No, njegov temeljni razlog je oskudica atraktivnijih radnih mjesta u industriji i javnim ustanovama u Šibeniku, koji – kao da je sve karte bacio na turizam i prodaju svojih nekretnina strancima, nakon što je hrvatska vlast gotovo sve ključne ekonomske potencijale (od banaka i telekomunkacija, do farmacije, trgovine, medija i ljekovita bilja) prepustila inozemnim kompanijama i bankama. Možda bi i šibenska demografska i ekonomska slika na kraju 2018. bila manje turobna, da je Šibenik – kojim sretnim slučajem – postao, ne samo još jedan od jadranskih gradova na rasprodaji i preuzimanju, nego i snažan mamac za doseljavanje obrazovanijih mladih ljudi iz zemlje i inozemstva. Ali, nije. U Šibenik su, unazad 20-ak godina, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, Centra za socijalni rad i Instituta za migracije, uglavnom doseljavali slabije obrazovani iz neposrednog zaleđa, kao i sezonski radnici iz Slavonije i Bosne, te kupci nekretnina, pretežno iz srednje Europe. U konačnici sve te komponente rezultiraju znatnim padom vrijednosti ljudskog kapitala u Šibeniku i okolici, kao i radikalnom degradacijom njegova kulturološkog identiteta, unatoč buci i sjaju koji sa sobom donose koncerti na devastiranim tvrđavama, crkvene fešte, kruzeri u već opasno ugroženom akvatoriju i niz infrastrukturnih čepova u sve masovnijem turizmu, kojim se oduševljava zableušena publika iz kafića.

Oni su zadovoljni! (Fortica, lita 2017.)

ZAŠTO TREBA SVE ČEŠĆE ČITATI „EUROPSKI ŠIBENIK“: Naposljetku, i Šibenik bi mogao slaviti svoj turistički preporod, da kojim slučajem gradonačelnik i njegova ekipa pred sobom imaju profitabilnu, stvarnu ekonomsku sliku efekata te nove šibenske ekonomike i da je imaju snage predstaviti svojim biračima. No, dubinsku analizu te najveće razvojne zablude u šibenskoj povijesti detaljno sam opisao u „EUROPSKOM ŠIBENIKU“, u kojem stoje i tri scenarija najvjerojatnijeg razvoja do milenijske 2066.! Koji se, u sve jačim zaveslajima – ostvaruju.

*** NAPOMENA: Cjelovita studija o povijesti, brojnosti i migracijama šibenskih prezimena, i to ne samo onih iz grada Šibenika, nego i sa šibenskih otoka, te iz priobalja i gravitirajućeg zaleđa, pojavit će se jednog sretnog dana pred najširim krugom znatiželjnih čitateljica i čitatelja. U međuvremenu ću još poneki novi fragment iz te opsežne studije objaviti u internetskom Šibenskom brevijaru 2. Unaprijed zahvaljujem čitateljima na svakoj sugestiji, dopuni ili eventualnom ispravku. U konačnici bit će to građa, na temelju koje će mnogi Šibenčani moći lakoćom razlistavati svoja rodoslovna stabla, kao i migracijske tokove kojima su zalijevana.

ŠIBENSKI PREZIMENIK: Koja su stara i tipično šibenska prezimena u kobnom osipanju ili pred potpunim nestajanjem iz grada

Bilo je u ono vrime (čemu svidoči i ova slika iz sredine 1960-ih, na kojoj je cili orkestar Muzičke škole u Šibeniku), u gradu puno i Iljadica, i Zaninovića, i Kužina, i Kapelija, pa i Jakovljevića, ka i Arbanasa, Gradiška i Batinovića oli Cvitanovića

Prema predzadnjem (onom iz 2001.), detaljno obrađenom popisu stanovništva, javnosti je dostupna i slika najmalobrojnijih šibenskih prezimena (objavljena u Hrvatskom prezimeniku iz 2008.). Među njima su većinom stara i tipično šibenska prezimena, koja su se iz brojnih razloga (niskog nataliteta, iseljavanja, ratnih migracija itd.) do 2001. osula ili došla pred prag potpuna nestajanja iz gradskog prezimenika. U međuvremenu nekima se do kasnog ljeta 2018. i dogodilo da ih u Šibeniku više - nema. Evo popisa ključnih prezimena s te – za održavanje šibenskog identiteta - nevesele slike (prvi broj uz prezime predstavlja broj osoba s tim prezimenom, a onaj u zagradama broj obitelji s tim prezimenom, sve prema stanju iz popisa stanovništva u 2001.):

Acalin 5 (2), Adum 4 (1), Armelin 3 (1)

Bianchi 4 (2), Braer 7 (2), Brešan 1 (1), Breuer 6 (2), Bučević 3 (2), Buvinić 6 (2)

Cappelli 1 (1), Carletti 3 (1), Chiabov 7 (2), Cinotti 7 (2), Cipitelo 6 (3)

Čičin Šain 7 (3), Čičmir Vestić 8 (4)

Dobrović 9 (4), Dolci 2 (1), Dominis 4 (2), Draganić Vrančić 6 (3), Drutter 1 (1), Dumić 3 (2)

Fakac 7 (2), Foskio 1 (1), Frua 9 (4), Fulgosi 4 (2)

Glomuz 4 (3), Gold 2 (1), Gostijanović 10 (3)

Iljadica Rapo 11 (4)

Jadronja 3 (2), Jovčić 2 (1)

Kaleb 8 (4), Kaliger 1 (1), Kaloper 8 (2), Kapeli 7 (4), Kapetanović 2 (2), Kazinoti 2 (1), Kelava 3 (2), Kimer 8 (3), Komar 9 (4), Krajina 9 (3), Kužina 11 (3)

Laganović 3 (2), Lasinović 8 (3), Lauri 9 (4), Lešo 4 (2)

Ljubković 4 (2)

Macanović 7 (3), Makale 4 (2), Marotti 5 (3), Mašina 3 (2), Mattiazi 2 (1), Medini 3 (1), Merlak 3 (2), Modun 10 (2), Montana 8 (4)

Nalis 4 (2)

Picula 5 (2), Polombito 6 (3), Prebanda 1 (1)

Scotti 5 (1), Simsig 4 (1), Sisgoreo 1(1)

Šarac 7 (4), Šimičević 2 (2), Štrbinić 9 (3), Šupuk 4 (1)

Tambača 10 (7), Tarle 3 (1), Terzanović 12 (4), Triva 9 (3), Trofaldin 1 (1)

Vicario 1 (1), Vikario 14 (8)

Zlatoper 6 (2), Zlatović 10 (4)

Od puno još živućih pravih Šibenčana i njijovih prezimena kroz malo vrimena neće ostati njanci kamen na kamenu (o čemu potanko piše u mističnoj študiji pod naslovon "Europski Šibenik")

*** NAPOMENA: Cjelovita studija o povijesti, brojnosti i migracijama šibenskih prezimena, i to ne samo onih iz grada Šibenika, nego i sa šibenskih otoka, te iz priobalja i gravitirajućeg zaleđa, pojavit će se jednog sretnog dana pred najširim krugom znatiželjnih čitateljica i čitatelja. U međuvremenu ću još poneki novi fragment iz te opsežne studije objaviti u internetskom Šibenskom brevijaru 2. Unaprijed zahvaljujem čitateljima na svakoj sugestiji, dopuni ili eventualnom ispravku. U konačnici bit će to građa, na temelju koje će mnogi Šibenčani moći lakoćom razlistavati svoja rodoslovna stabla, kao i migracijske tokove kojima su zalijevana.

PREZIMENIK ŠIBENSKIH OTOKA: Zlarin - europska, jahtaška meka, u kojoj još ima i Alfiera, i Gregova, i Vukova, i Truta

Zlarinsko mulo u ljeto 2018. 

VIJEST LJETA 2018. na Zlarinu glasi: taj šibenski zlatni otok ponovno ima jednako ljudstva kao i prije 150 godina, kad je na vrhuncu njegove napučenosti na njemu živjelo više od 3000 stanovnika. Ali, za razliku od te davne i prosperitetne 1868., kada su svi stanovnici Zlarina bili Zlarinjani, njih točno 3063, sada ih je - s prijavljenim prebivalištem - samo 278, dok većinski ostatak čine turisti, vikendaši, vlasnici apartmana i jahtaši.

DEMOGRAFSKI USPON ZLARINA trajao je od 1298., kad je većinu njegovih ekonomskih potencijala preuzela tek osnovana šibenska biskupija, pa sve do druge polovine 19. stoljeća i početka industrijske ere, s kasnijim  radikalnim promjenama u šibenskom gospodarstvu (vodovod, električna energija, željeznica, luka, parobrodarstvo, prve industrije itd.). Te 1298. na Zlarinu je - prema nalazima šibenskog povjesničara, Krste Stošića - bilo 20 kuća, u kojima je stanovalo 70 stanovnika (uglavnom, kmetova šibenske općine).

Ti - prvi koji su “popisani” - Zlarinjani, još nisu imali svoja prezimena, no iz njihovih su imena i nadimaka u 14., 15. i 16. stoljeću, u kombinaciji s valovima izbjeglica pred turskim najezdama (iz smjerova Grebaštica i Primošten), nastala NAJSTARIJA PREZIMENA na tom otoku. Nižem ih abecednim redom, uz napomenu da ih velika većina i na početku 21. stoljeća na Zlarinu - još postoje: Acalin, Adum, Aleksa, Alfier, Antolos, Balin (rečeni Kranjac), Bebanović (kasnije Beban), Bjažić, Grando, Grgas, Grgurev, Kaloper, Ležaja, Ljuba, Maglica, Makale, Manoš, Strelov, Strika, Škalabrin, Tabulov, Truta, Vukić (kasnije Vukov).

Dok nije bilo Tijata i Jadrolinije sa rive Makale u Šibeniku za prenapučeni Zlarin su vozili trabakuli

PRVI ZLARINSKI VIKENDAŠI, TURISTI I “JAHTAŠI” u 14., 15. i 16. stoljeću bili su iz šibenskih plemićkih obitelji, koje su na Zlarinu sagradile i svoje ljetnikovce: Dominisi, Lascariji, Kosirići, Šižgorići, Mužići, Divnići, Casinelliji, De Nigrisi, Semonići, Andreisi, De Galovi, Landi, Prottiji i Contariniji. Većina tih prezimena - iako su imala i barke i ljetnikovce na Zlarinu - nije uspjela preživjeti šibensku kugu iz zlokobnog ljeta 1649. - pa je najljepši dio ljetnikovačkog korpusa Zlarina dugo poslije bio prazan i zapušten.

Čim je - nakon mletačke pobjede u Kandijskom ratu i strašne kuge u Šibeniku (1649.) - prestao migracijski pritisak iz šibenskog zaleđa, krenuo je i povratak dijela doseljenih izbjeglica natrag, u šibensko zaleđe, pa i PRVI VAL PRESELJAVANJA ZLARINJANA NA KOPNO, u Zablaće (Antolosi, Grgasi, Ležaje). Visok natalitet na Zlarinu i ekonomika ribarstva, koraljarstva te pomorske trgovine činili su svoje: tako je 1868. na Zlarinu živjelo i radilo više od 3000 stanovnika. No, ne zadugo, jer su nagli uspon šibenskoga gospodarstva i izazovi novog života u Americi pokrenuli dva snažna iseljenička vala: jedan prema Šibeniku, a drugi preko Atlantika. Veliki lom u broju stanovnika dogodio se između rekordne 1868. (kad ih je bilo 3063) i 1880. (kad ih je ostalo 1684)! Zatim slijede godine blagog oporavka naseljenosti: godine 1921. ih je 1980., a za njih na Zlarinu - prema zapisu Krste Stošića - radi i 18 dućana, sedam pekara, dvije mesnice i ribarnica, uz brojne obrte (zidari, kalafati, koraljari, stolari, bačvari…). Otad slijedi neadrživo kronično iseljavanje i novi strmi pad: godine 1991. na Zlarinu je samo 359, a - prema zadnjem popisu stanovništva - godine 2011. samo 278, iako struju ima od 1929., priključak na šibenski vodovod od 1976., kao i solidnu brodsku vezu sa Šibenikom, Prvićem i Vodicama. To novo ili završno iseljavanje u većini slučajeva je motivirano obrazovanjem i zapošljavanjem, uglavnom u Šibeniku i Zagrebu. Ništa bitnog u oživljavanju otoka izvan turističke sezone nisu donijeli ni sve masovniji turizam, kao ni strana ulaganja u otkup nekretnina na otoku: turizam - osobito ako je elitni - većinu koristi, širom Hrvatske, a osobito u neproizvodnom Zlarinu - donosi stranim vlasnicima nekretnina i jahti, te većinskim vlasnicima telekomunikacija, trgovačkih lanaca, banaka, Ine, farmaceutskih proizvoda, kozmetike, estradne ponude i turističkih agencija. To se najplastičnije očituje u sve većem raskoraku između sve masovnijeg turizma i zlarinske infrastrukture (odvodnja, čistoća, vezovi, sidrišta, nadzor), pa će zbog oskudice vlastita (zlarinskog, šibenskog, županijskog i novca iz državnog proračuna) i Zlarin - zahvaljujući turističkim rekordima - u svojim glavnim uvalama bar desetak dana i ovog ljeta izgledati kao prenapučene i ekološki neodržive Vodice ili Solaris.

Zlarinska netaknuta, ali sve višim rizicima, izložena duša

TKO SU ZADNJI ZLARINJANI? Prema Popisu stanovništva iz 2001., na Zlarinu je bilo još 26 prezimena, odreda domaćih (prvi broj pokazuje ukupan broj osoba, a broj u zagradama broj obitelji): Acalin 2 (1), Aleksa 1 (1), Alfier 9 (3), Beban 9 (4), Biberica 8 (2), Bjažić 6 (4), Celić 9 (3), Cukrov 24 (8), Gregov 20 (10), Kaloper 9 (4), Kranjac 11 (3), Kursar 5 (2), Lučev 8 (3), Ljuba 2 (2), Madeško Manoš 4 (2), Makale 5 (4), Miškov 4 (2), Strika 9 (5), Tabulov 2 (1), Tabulov Truta 4 (2), Tešulov 2 (1), Truta 2 (1), Viculin 2 (1), Vukov 10 (5) i Vukov-Colić 3 (1). U odnosu na 1948., samo su Cukrovi povećali svoju brojnost, sa 18 (3) na 24 (8), dok su u opadanju - među najbrojnijim zlarinskim prezimenima - i Gregovi, sa 37 (10) na 20 (7), i Kranjci, sa 13 (6) na 11 (3), i Vukovi, sa 52 (14) na 10 (5), i Vukov-Colići, sa 9 (4) na 3 (1), kao i Alfieri, sa 11 (3) na 9 (3), i Makale, sa 19 (8) na 5 (4), a osobito Maglice, sa 15 (5) na - ništa, i to i u Zlarinu, i u Šibeniku. Većina potomaka nekad najbrojnijih obitelji sa Zlarina danas žive u Šibeniku, Zlarinu i širom Amerike, kamo su odselili i prihodi od prodaje dijela obiteljskih nekretnina ili ekstra-prihodi od pretvaranja pašnjaka u turističke i građevinske terene.

Zlarinsko mulo u predsezonskom travnju 2018. u suton

Zlarin ljeta 2018. je europska, jahtaška meka. ZLARIN LJETA 2028. - hoće li doživjeti investicijski bum, sa svim infrastrukturnim zahvatima i planskom urbanizacijom (uz posljedično iseljavanje većine preostalih Zlarinjana), ili će nastaviti disharmonični turistički bum, do ekološkog harakirija (uz posljedično iseljavanje većine preostalih Zlarinjana)? Ili će još nepostojeći projekt harmoničnog i ekološki održivog razvoja turizma, s osloncem na europske fondove, sačuvati zlarinske ljepote, ne samo za globalizirane ljetne prolaznike, nego i za većinu zadnjih Zlarinjana?

***JESU LI (SAMO) ZLARINJANI ŠIBENČANI? Pomnu, povijesnu, sociološku i kulturološku studiju o tome pročitajte u mojem ŠIBENSKOM TEŠTAMENTU.

Šibenska katedrala nakon kuge iz 1649. na crtežu iz fundusa u petrogradskom Ermitažu

Sveti Roko, poslije kuge iz 1649., iscjeljuje svetog Jakova i Šibenik (skupa s kulom Teodošević i zatvorom - viri desno od Roka)

KUGA I SJEĆANJE: Kako je izgledao Šibenik 1536., kad je dovršena gradnja katedrale svetog Jakova, a kako nakon strašne kuge iz 1649., koja je pomorila gotovo 10.000 od ukupno 12.000 stanovnika unutar zidina i prigrada (Crnica, Varoš, Plišac, Draga)? Većina crteža i bakropisa iz tog vremena također je nestala tijekom te epidemije, jer su kugu pratili i pljačkaši, i požari, i višegodišnje kasnije devastacije, od kojeg se većina palača unutar stare jezgre nije oporavila do kraja 19. stoljeća, a neke od njih ni do danas.

MOJA JUČERAŠNJA SNIMKA IZ KLOVIĆEVIH DVORA: Zato je Šibeniku dragocjen ovaj crtež, koji sam snimio jučer u Klovićevim dvorima, među izlošcima iz petrogradskog Ermitaža, kojima je u sažetku prikazano, ne samo vrijeme Katarine Velike, nego i razmjeri njezina fundusa umjetničkih djela i dokumentarističke građe. Tamo se, naime, pod inventarskim brojem OP 2349, u Ermitažu, vodi i jedan crtež „Pogleda na Šibenik“, na kojem se u prvom planu vide kula Teodošević, te crkvica svetog Roka i zatvor, a preko njih kupola katedrale svetog Jakova. Riječ je o crtežu iz 1757. (98 godina nakon te kuge), koji je najvjerojatnije najstariji sačuvani crtež „pogleda na Šibenik“ i njegovu katedralu nakon 1649.

Vidi se tu i bokunić rive, a podalje i Kneževa palača

KATARINA VELIKA, UNESCO I JAKOV: Dakle, četvrt milenija prije nego što je šibenska katedrala – veliko djelo Bonina iz Milana, Jurja Dalmatinca i Nikole Firentinca – uvrštena na popis zaštićene svjetske kulturne baštine, bila je prepoznata i na dalekom dvoru ruske carice, Katarine Velike, da bi ta vijest došla do Klovićevih dvora, četvrt milenija kasnije, u proljeće 2018., pa otamo i u Šibenski brevijar. Crkvica svetog Roka, iscjeljitelja okuženih i zaštitnika od kuge, podignuta je bila u Šibeniku, uz rivu ispod katedrale, nakon kuge iz 1649., a srušena početkom 20. stoljeća, kao i kula Teodošević. Današnje skaline prema katedrali podignute su početkom 1960-ih.

VELIKI RJEČNIK ŠIBENSKIH RIČI u jednom danu preuzelo više od 3200 čitatelja!

I u ultimoj verziji vidljivi su korijeni grafičkog dizajna Velikog rječnika šibenskih riči, koje je još 2006. posadio moj slavni kompanjon iz Danasa, Danijel još živući Popović

ČUDO OD NAKLADE: Na Veliki četvrtak, 29. ožujka 2018., kupcima Slobodne Dalmacije na području Šibensko-kninske županije, uz uobičajeno tjedno izdanje Šibenskog lista, kao knjiga na dar, bio je upakiran i moj VELIKI RJEČNIK ŠIBENSKIH RIČI. Da bi taj nakladnički projekt bio ostvariv, te imao za Slobodnu Dalmaciju kao nakladnika i tiskara što niže troškove i gubitke, i stigao do najšireg kruga čitatelja, marketinška je služba Šibenskog lista u Dalmare-shopping centru iz Šibenika našla sponzora za pokriće tiskarskih troškova, dok sam se ja odrekao autorskog honorara. Riječ je bila o završnoj verziji tog rječnika iz ožujka 2018., koja sadrži više od 3000 šibenskih tradicionalnih riječi i fraza, za razliku od prvog i drugog izdanja iz 2006. i 2007., koji su zajedno sadržavali oko 1200 tih riječi i fraza. Digitalna verzija Velikog rječnika šibenskih riči iz ožujka 2018. može se besplatno preuzimati i na internetu, u maloj internetskoj Knjižari Jakovljević Šibenik. No, tiskana knjiga je - prema mojem zastarjelom mišljenju - još "zakon", pa je bio red da taj rječnik - u čijem su stvaranju, redigiranju i analiziranju svoje doprinose unazad 12 godina dale i mnoge Šibenke i Šibenčani iz grada i sa svih strana svijeta (njih više od stotine) - de facto besplatno dođe do najšireg kruga svojih ljubitelja. Budući da većina Šibenčana danas živi izvan Šibenika, ovo je bio utoliko veći nakladnički uspjeh, budući da je Slobodna Dalmacija Veliki rječnik darivala uz Šibenski list samo na širem šibenskom području. Od tiskanih 3800 primjeraka, kao remitenda se vratilo samo njih 400, i to pretežno iz kruga najudaljenijih, periferijskih prodajnih punktova u županiji, gdje Šibenčani i strasni ljubitelji šibenskog dijalekta, humora, cinizma i nihilizma i ne žive. Dakle, iako je Veliki rječnik šibenskih riči u svojim knjižnim izdanjima bio rasprodan još 2008., i iako je u digitalnoj verziji dostupan i u internetskoj Knjižari Jakovljević i u Šibenskom brevijaru, ipak je tog dana, 29. ožujka, "planuo" u gotovo 3400 primjeraka (samo na šibenskom području), što je gotovo četverostruko više od uobičajene prodane naklade Slobodne i Šibenskog lista četvrtom, i trostruko više od naklade Rječnika, prodane prije deset i više godina (u dvogodišnjem razdoblju).

RJEČNIK I PETOKNJIŽJE O ŠIBENSKOM IDENTITETU: Podsjećam, Veliki rječnik šibenskih riči samo je dio mojeg petoknjižja o šibenskom identitetu i o njegovoj skoroj sudbini, koji čine još i ŠIBENSKI TEŠTAMENAT, ŠIBENSKA FILOZOFIJA, ŠIBENSKA LIKARUŠA te krunska ekonomsko-sociološka i futuristička studija EUROPSKI ŠIBENIK. Da bi se do kraja otčitalo sve zamke, podvale, razbanzzavanja i demitologiziranja iz mističnog i futurističnog EUROPSKOG ŠIBENIKA ili iz fatalističkog ŠIBENSKOG TEŠTAMENTA, valja s najdubljom pažnjom pročitati i ŠIBENSKU FLOZOFIJU i ŠIBENSKU LIKARUŠU, a onda sve začiniti tom ultimom verzijom VELIKOG RJEČNIKA iz ožujka 2018.

RJEČNIK I SPONZORI: Da bi cijeli taj moj višegodišnji autorski i nakladnički projekt uspio (a dobio sam za njega i Nagradu Grada Šibenika), svoje su značajne doprinose (da knjige u prodaji ne budu skuplje od po 100 ili 50 kuna), kao sponzori tiskarskih troškova, dali i TLM, Vinoplod, Jadranska banka, Nacionalni park Krka, Zagreb-Montaža i Tvornica duhana Rovinj. TDR mi je bio prvi sponzor, jer kad sam pripremao prvo izdanje Velikog rječnika, nisam bio siguran jesam li na pravom putu, pa sam računao da je bolje da se sramotim u Rovinju, nego u Šibeniku. No, već od drugog izdanja Rječnika oslanjao sam se samo na ključne šibenske gospodarske adrese, koje su bile sastavni dio šibenskog - danas već krajnje uzdrmanog - identiteta.

P.S. Svim posjednicima ultime verzije Velikog rječnika šibenskih riči iz ožujka 2018. neka je radosno otčitavanje tog premudrog štiva, a gdjegod zapnu, neka su im pri ruci još mudrija tumačenja i dešifriranja iz krunskog EUROPSKOG ŠIBENIKA.